TRAŽI DALJE:
STRUKE:

baptisti

baptisti (grč. βαπτίζεıν: uranjati, krstiti), kršćanska sljedba koja odbacuje krštenje djece, a priznaje krštenje odraslih uronjavanjem. Ponovno krste (grč. ἀναβαπτίζw: ponovno uranjam, ponovno krstim) prijelaznike iz drugih kršćanskih zajednica, odbacuju većinu katoličkih sakramenata i obreda. Bogoslužje se sastoji od čitanja biblijskih tekstova koje baptisti slobodno tumače. Zbog toga su podijeljeni u velik broj denominacija. Nastali su približno istodobno u Engleskoj i Sjevernoj Americi između 1630. i 1640. Njihovi korijeni nalaze se u anabaptizmu independenata (generalni baptisti) i puritanaca (regularni baptisti) u Engleskoj, koji su zahtijevali krštenje uronjavanjem i naučavali kalvinističku predestinaciju. Istodobno su engleski iseljenici u Sjevernoj Americi utemeljili 1639. zajednicu regularnih baptista predvođeni puritanskim propovjednikom Rogerom Williamsom iz Providencea (Rhode Island). Prva Baptistička crkva utemeljena je u Philadelphiji 1707. Osnivanjem Američkoga baptističkog odgojnog društva (1888) nastalo je baptističko sveučilište u Chicagu, koje je bogato obdario baptist John Rockefeller. Do početka XIX. st. njihova evanđeoska gorljivost učinila ih je najvećom protestantskom skupinom u SAD-u. Ishodište europskom baptizmu bila je njemačka baptistička općina J. G. Onckena u Hamburgu (1843), odakle se proširio u Austro-Ugarsku. Nakon I. svjetskog rata javlja se u Hrvatskoj (Zagreb, Međimurje, Gorski kotar, Banovina i Slavonija), kada je osnovan Savez baptističkih crkava (1923). Nakon II. svjetskog rata obnovljen je rad baptista sa sjedištem u Zagrebu. Nakon međunarodnoga priznanja Hrvatske (1992) osnovana je Baptistička crkva u Hrvatskoj.

Citiranje:
baptisti. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 22. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5787>.