struka(e):
ilustracija
ŠIVAĆI STROJ Thomasa Sainta iz 1790.
ilustracija
ŠIVAĆI STROJ, Bagat Ruža
ilustracija
ŠIVAĆI STROJ, shema: 1. radna površina, 2. glava stroja, 3. upravljačka ploča procesnog računala, 4. remenica glavnog vratila, 5. klinasti remen, 6. sklopka, 7. elektromotor, 8. kućište s upravljačkim sklopovima, 9. pretvornik položaja gazila, 10. stalak od profiliranih čeličnih limova, 11. gazilo, 12. ladica pribora, 13. koljenača
ilustracija
ŠIVAĆI STROJ, Singer Future

šivaći stroj, stroj namijenjen šivanju tekstila, kože, krzna i sl. Šivanjem se ostvaruje niz šivaćih uboda; razlikuje se više tipova strojnih šivaćih uboda, za koje su konstruirane odgovarajuće izvedbe šivaćih strojeva. Tako se npr. jednostruki lančani ubod oblikuje s pomoću igle, hvatala i jednoga iglenoga konca, a dvostruki lančani ubod s pomoću igle, hvatala i dvaju konaca, od kojih je jedan igleni, a drugi konac hvatala. Takav je i zrnčani ubod, koji također rabi dva konca, od kojih je jedan igleni (gornji), a drugi (donji) namotan je na vretence smješteno u hvatalu (čunak). Hvatalo zahvati petlju stvorenu na ušici igle i prebaci ju oko vretenca s donjim koncem. Prebacivanjem gornjega konca oko donjega tvori se zrnčani ubod. Takav ubod pretežito imaju kućanski šivaći strojevi.

Već je 1790. Englez Thomas Saint prijavio patent šivaćega stroja s osnovnom karakteristikom današnjih šivaćih strojeva: vodoravnu radnu ploču iznad koje je bila ispružena ruka stroja, a na kraju ruke nalazila se igla kojoj je hod bio okomit na ploču. Oko 1834. američki mehaničar Walter Hunt izumio je stroj koji je imao iglu s ušicom na vršku i hvatalo. Do istoga konstrukcijskog rješenja došao je neovisno o Huntu i njegov zemljak Elias Howe, koji je 1846. patentirao svoj stroj. Usavršivši njihove izume, američki je izumitelj Isaac Merritt Singer 1850. konstruirao stroj koji je omogućio šivanje ravnih, okruglih i uglatih šavova, jednostavno rukovanje i neprekinuti šav. Istodobno je bio izumljen šivaći stroj s rotirajućim hvatalom, a 1851. patentiran je stroj s dvostrukim lančanim ubodom, te 1856. i stroj s jednostrukim lančanim ubodom. Iste je godine bio patentiran uređaj za porubljivanje primjenljiv na različitim šivaćim strojevima, a stroj za izradbu rupica patentiran je 1882.

Suvremeni šivaći strojevi različitih su namjena, oblika i veličina, od onih s jednom iglom do strojeva s 200 igala. Brzine im se kreću od 40 do 7500 uboda u minuti, a mase su im od 1,5 do 1300 kg. Kućanske šivaće strojeve pokreće čovjek (rukom ili nogom) ili danas najčešće elektromotor, a mogu biti obični ili univerzalni šivaći strojevi. Obrtnički šivaći strojevi čvršće su konstrukcije i većih brzina od kućanskih. Katkad su građeni posebno za neku određenu namjenu (šivanje šešira, krpanje obuće i sl.). Industrijskih šivaćih strojeva ima najveći broj vrsta, a razlikuju se po operacijama, konstrukcijskim rješenjima, dodatnim uređajima i po velikom rasponu brzina.

U Hrvatskoj su najpoznatiji šivaći strojevi u domaćinstvima bili tipa Singer i Pfaff. Domaće šivaće strojeve proizvodila je tvornica Bagat iz Zadra, koja je do 1990-ih bila među pet vodećih proizvođača šivaćih strojeva u Europi, a zapošljavala je oko 3500 radnika. (→ šivanje)

Citiranje:

šivaći stroj. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/sivaci-stroj>.