struka(e):

toksini (od grč. τοξιϰὸν [φάρμαϰον]: otrov za strjelice), tvari koje stvaraju živi organizmi: biljke (fitotoksini), životinje (zootoksini), otrovne gljive (mikotoksini) ili bakterije (bakterijski toksini), a štetne su za druge organizme. Najčešće su to proteinski nusprodukti metabolizma, koji štite jedinku od ostalih organizama ili grabežljivaca, ili im omogućuju preživljavanje i hranjenje (npr. u nekih kukaca, riba, zmija). Od kemijskih se otrova razlikuju velikom molekularnom masom. Za druge organizme postaju štetni kad ulaskom u tijelo djeluju kao antigeni te potiču stvaranje protutijela (antitoksini), koja ih mogu neutralizirati ako su u krvi prisutni u maloj količini. Ulazak većih količina toksina u krv naziva se toksemija. Toksini mogu utjecati na metabolizam u stanicama ili čak uzrokovati smrt stanice. Često oštećuju kapilare, iz kojih se gubi tekućina te nastaju edemi u tkivu, pad krvnoga tlaka i na kraju stanje šoka. Ljudi i životinje osobito se susreću s mnogobrojnim bakterijskim toksinima. Neki se mogu otpustiti tek uništavanjem bakterijske stanične stijenke (endotoksini) i štetni su za sva tkiva, a neke živa bakterijska stanica izlučuje u svoju okolinu (egzotoksini) i često nisu štetni za sva tkiva. Većina se toksina može razgraditi visokom temperaturom, svjetlošću ili nekim kemijskim sredstvom.

Citiranje:

toksini. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/toksini>.