traheje i traheide

ilustracija
TRAHEJE I TRAHEIDE, traheida (gore); traheja (dolje)

traheje i traheide (grč. [ἀρτηρία] τραχεῖα: hrapava [arterija], dušnik; traheja + -id), više ili manje produžene mrtve biljne stanice ili snopovi stanica s obilno odrvenjelim stijenkama, koje služe provođenju vode i otopljenih mineralnih soli, od korijena preko stabljike do listova i drugih biljnih dijelova. U proljeće služe i brzomu prijenosu građevnih org. tvari iz spremišnih organa do stanica što rastu. Traheide su produžene stanice dugačke do 1 mm. Općenito imaju centripetalno razvijena zadebljanja stijenki, dok su u mladim biljnim organima najčešće tankostijene. Jedna prema drugoj graniče redovito obilno jažičastim, ali nikada potpuno perforiranim kosim stijenkama. Jažice su nezadebljala mjesta, poput plitkih jamica, kod maloga zadebljanja, a pri jačem zadebljanju stijenki, jažice postaju cjevasti kanalići. Traheje (tzv. vodovodne cijevi) su građene od uzdužnih nizova dužih ili malo produženih (bačvastih) pojedinačnih stanica, članaka cijevi, kojih su poprječne stijenke otopljene (fuzija stanica). Uzdužne stijenke traheja i traheida obično su pojačane vrlo upadljivim, različito oblikovanim zadebljanjima koja sprječavaju sužavanje (stiskanje) lumena stanica kada, u doba pojačane transpiracije, nastane podtlak (tzv. transpiracijski sisak). Zadebljanja staničnih stijenki mogu biti prstenasta, oblika međusobno povezanih zavojitih traka, ili mrežasta. U golosjemenjača i papratnjača razvijene su traheide (rijetko traheje, npr. u bujadi), dok su traheje značajka kritosjemenjača.

Traheja, kod čovjeka → dušnik

Traheje, u zoologiji → uzdušnice

Citiranje:
traheje i traheide. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 5. 12. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61979>.