TRAŽI DALJE:
STRUKE:

udarni presjek

udarni presjek (znak σ), fizikalna veličina koja opisuje vjerojatnost sudara (međudjelovanja) pri danom procesu raspršenja upadnih čestica (projektila, pobudnoga zračenja) na česticama mete.

Rutherfordov udarni presjek mjera je vjerojatnosti da će alfa-čestica biti skrenuta za zadani kut tijekom sudara s atomskom jezgrom.

Thomsonov udarni presjek mjera je vjerojatnosti da će svjetlost biti raspršena na slobodnim elektronima, što omogućuje određivanje »klasičnoga polumjera elektrona« re = 10–15 m.

Rezonantni udarni presjek je udarni presjek posebno velikih vrijednosti koje se pojavljuju kada je vrijednost kinetičke energije neutrona, pri prolasku neutrona kroz tvar, podudarna razlici energija osnovnog i nekoga pobuđenog stanja atomske jezgre (uhvat neutrona).

Mjerna jedinica udarnoga presjeka jest kvadratni metar (m²). U nuklearnoj fizici se kao osnovna mjerna jedinica udarnoga presjeka rabi barn (znak b) (od engl. barn: štagalj, dočarava nešto dovoljno veliko da u nuklearnim sudarima neće biti promašeno), koji iznosi 10–28 m², tj. približno je jednak poprečnomu presjeku jezgre uranija.

Na pokusima s akceleratorima čestica mjere se i reakcije koje se iskazuju znatno manjim udarnim presjecima (izraženima milibarnima, mikrobarnima, nanobarnima i pikobarnima). Omjer vjerojatnosti jakih, elektromagnetskih i slabih procesa otprilike je 1 : 10–3 : 10–12.

Citiranje:
udarni presjek. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 7. 2. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62946>.