TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Udmurtija

Udmurtija (Удмуртия), republika u europskom dijelu Rusije; 42 100 km² s 1 522 761 st. (2010). Leži zapadno od srednjeg Urala, u porječju gornjega toka Kame i njezina pritoka Vjatke. Obuhvaća pretežno ravničarski kraj; na sjeveroistoku se pružaju obronci Gornjokamske uzvisine (330 m). Klima je umjereno kontinentalna; srednja temperatura siječnja iznosi –15 °C, a srpnja od 17 do 19 °C; godišnja količina oborina 400 do 600 mm. Šume pokrivaju oko 46% ukupne površine. Stanovnici su Rusi (62,2%, 2010), Udmurti (28,0%), Tatari (6,7%) i dr. Službeni su jezici udmurtski i ruski. U gradovima živi 69,2% stanovništva. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 36 st./km². Vodeća su gradska središta Iževsk (glavni grad), Sarapul i Votkinsk, a razvila su se u najnaseljenijem jugoistočnom dijelu republike. Ležišta nafte (godišnja proizvodnja iznosi 7 do 10 milijuna tona), treseta, građevnoga materijala; izvori mineralne vode i ljekovito blato. Znatnu ulogu ima stočarstvo (pretežno goveda); uzgajaju se žitarice (raž, ječam), krmne kulture, krumpir. U razgranatoj industrijskoj proizvodnji izdvajaju se preradba nafte, metalurgija (čelik), metalna, strojograđevna, drvna, automobilska i kemijska industrija te proizvodnja lovačkog oružja. Glavninu električne energije daje Votkinska hidroelektrana na Kami u susjednom Permskom kraju. Kama je važan vodeni put (u granicama Udmurtije plovna 190 km) jer spaja Udmurtiju sa zapadnim Uralom i Povolžjem; glavna luka Sarapul. Teritorij presijecaju dvije važne željezničke pruge koje povezuju europski i azijski dio Rusije.

Povijest

Prvi tragovi nastanjenosti na području Udmurtije mogu se pratiti od neolitika. Premda su još od III. st. Udmurti živjeli u međurječju Kame i Vjatke (europski dio Rusije), njihovo plemensko ujedinjenje bilo je dovršeno tek u IX. st. Veliku ulogu u tome imao je tatarski narod Bugari (Protobugari), koji su od VIII. st. vladali Udmurtima u donjem toku Kame i Vjatke. U sastavu Volško-kamske Bugarske područje Udmurta bilo je do 1236., kada su ga zaposjeli Mongoli te uključili u svoje moćno carstvo. Nakon raspada Mongolskoga Carstva današnje područje Udmurtije ušlo je u sastav Zlatne Horde, a u prvoj polovici XV. st. u sastav Kazanjskoga Kanata. Udmurti oko srednje i gornje Vjatke pripojeni su Rusiji 1489., na području Kame 1552., a cio teritorij Udmurta pripao je Rusiji 1558. pošto je ruski car Ivan IV. Vasiljevič Grozni uništio Kazanjski i Astrahanski Kanat. God. 1780. Rusija je na području Udmurtije uspostavila Vjatsko namjesništvo. Toj uspostavi prethodilo je, tijekom cijeloga XVIII. st., uvođenje sustava državnog feudalizma s posebnim oblicima feudalne rente, što je omogućilo prelazak većine seoskih naselja u posjed države. Udmurtski seljaci odupirali su se pojačanoj feudalnoj eksploataciji organiziranjem vlastitih institucija te sudjelovanjem u velikim ustaničkim pokretima Baškira 1662–64., S. Razina 1670–71. te naposljetku J. I. Pugačova 1773–75. Sredinom XVIII. st. bile su otvorene prve željezare, a u prvoj polovici XIX. st. gospodarski su bili važni industrija, trgovina i obrt. Seljaci i radnici u XIX. su st. podignuli mnogobrojne ustanke protiv povećanih daća, socijalnog i nacionalnog ugnjetavanja i pojačane eksploatacije u industrijskim objektima. Nakon ukinuća kmetstva (1861–66) došlo je do pojačane industrijalizacije i stvaranja radničke klase, koja se početkom XX. st. okupljala u socijaldemokratskim organizacijama te sudjelovala u prvoj ruskoj revoluciji (1905). Nakon Veljačke revolucije 1917. u gradovima su bili organizirani sovjeti radničkih i vojničkih deputata, a nakon Listopadske revolucije u Iževsku je 27. X. uspostavljena vlast sovjeta, koja se do ožujka 1918. učvrstila na cijelom području Udmurta. Na Prvom sveruskom kongresu u lipnju 1918. taj je teritorij uključen u sastav Ruske SFSR. Tijekom građanskog rata (1918–22) Udmurtija je od travnja do lipnja 1919. bila pod okupacijom bjelogardijskih snaga generala A. V. Kolčaka. Pošto su snage Crvene Armije zaposjele Udmurtiju, bili su stvoreni svi preduvjeti da se 1920. u okviru Ruske SFSR uspostavi Votska AO. God. 1932. ona je bila preimenovana u Udmurtsku AO, a 1934. bila je pretvorena u Udmurtsku Autonomnu SSR. God. 1937. donesen je prvi ustav republike.

Citiranje:
Udmurtija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 22. 1. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62961>.