Vermont [və:ɹmɔ:'nt], savezna država u sjeveroistočnom dijelu SAD-a (Nova Engleska); 24 906 km², 626 431 st. (2010). Obuhvaća sjeveroistočne izdanke Appalachiansa (Green Mountains, 1339 m), između jezera Champlain na zapadu i doline rijeke Connecticut na istoku. Vode zapadnog dijela teku prema rijeci Saint Lawrence, a istočnog dijela u Connecticut. U poljoprivredi je vodeće stočarstvo (mliječno govedarstvo); uzgajaju se žitarice, krumpir, voćke (jabuke), ljekovito bilje; proizvodnja javorova sirupa (1. u SAD-u). Pod šumama je 78% površine. Bogata su ležišta granita, mramora, škriljevca i azbesta. Ima mnogo mineralnih izvora. Elektronička (IBM) i prehrambena (osobito mliječna) industrija, proizvodnja alatnih strojeva, preciznih instrumenata i namještaja. Upravno je središte Montpelier (7855 st., 2010), a Burlington je najveći je grad (42 417 st.) i međunarodna zračna luka. – Prije dolaska Europljana na području današnjega Vermonta živjele su irokeške skupine sjevernoameričkih indijanskih plemena. Prve pisane riječi o današnjem Vermontu (popularno nazvanom Država Zelenih Planina) ostavio je 1609. francuski istraživač S. de Champlain, opisujući svoje putovanje jezerom (danas jezero Champlain) i bitku s Irokezima kraj današnjega grada Ticonderoga. Privremeno su ga naselili Francuzi osnovavši 1666. svoju vojnu postaju Fort Sainte Anne na otoku Isle La Motte. To je ujedno prvo naselje Europljana u Vermontu. Daljnjih sto godina Vermontom su krstarili Francuzi i Indijanci na putu prema Novoj Engleskoj. Britanski doseljenici iz Massachusettsa osnovali su 1724. naselje Fort Dummer, a iste su se godine na područje jugozapadnog Vermonta doselili Nizozemci. Nakon dužega spora između Francuske i Velike Britanije, Vermont je 1763. pripao Britancima i tada je počelo jače doseljavanje stanovništva iz New Yorka i Nove Engleske. U siječnju 1777. stanovnici »Države Zelenih Planina« proglasili su se neovisnima, a svoju su zemlju nazvali New Connecticut. Kako Kontinentalni kongres nije podupro taj akt, oni su na konvenciji u Windsoru potvrdili svoju deklaraciju o neovisnosti, donijeli svoj prvi ustav (koji je prvi ukinuo ropstvo i dao prava glasa svim muškarcima) i naziv New Connecticut promijenili u Vermont. God. 1791. Vermont je primljen u američku Uniju kao 14. država po redu ulaska. U 1840-ima Vermont je bio odlučno na strani ukidanja ropstva; preko njegova teritorija prolazili su tajni putevi za pomoć odbjeglim robovima (tzv. Underground Railroad). Tijekom Američkoga građanskog rata (1861–65) Vermont je u vojsci Sjevera dao proporcionalno najviše ljudskih žrtava od svih država Unije.
