TRAŽI DALJE:
STRUKE:

vojne odore

ilustracija
VOJNE ODORE, borbene vojne odore Oružanih snaga Republike Hrvatske za 2009.

vojne odore (uniforme), posebna, strogo i točno propisana odijela (određena oblika, tkanine, boje, kroja i svih pojedinosti) koja javno pokazuju pripadnost nekoj vojnoj formaciji i činove unutar te formacije. Vojne odore imaju praktičnu i psihološku uporabu, a tijekom povijesti služile su za zaštitu, raspoznavanje i podizanje morala. Posebnu odjeću za vojnike i ratnike poznavali su već mnogi stari narodi (Asirci, Grci, Egipćani, Rimljani). U sr. vijeku križari su nosili bijeli haljetak s crvenim križem. Feudalne vojske nosile su na odjeći, oklopima i oružju heraldičke ambleme i boje svojih gospodara, pa su se na taj način međusobno razlikovale. Za Luja XI. i Franje I. vojnici su nosili odjeću u boji koju je propisivao i nabavljao njihov kapetan ili pukovnik. Luj XIII. pokušao je uvesti jedinstvo za pojedine rodove vojske, no tek od vojnih reforma za Luja XIV., što ih je uveo ministar Louvois (1672), nova redovita stajaća vojska dobila je obvezne uniforme na trošak države. Po uzoru na francuske uniforme, i ostale europske zemlje prihvatile su slične odore pa se tako francuski termin uniforme, usporedno s francuskim vojnim reformama, proširio po Europi. Vojne odore časnika razlikovale su se od vojničkih kvalitetom materijala i ukrasnim elementima (gajtani, ešarpa, epolete), ovisno o činu. Uniforme pokazuju ukus vremena, podsjećaju na ranije, običajem uvedene i naslijeđene dijelove viteške opreme (kacige, epolete, ukrasi), preuzimaju elemente narodne nošnje (škotske čete, husari, ulani, evzoni, zuavi). Uniforme XVIII–XIX. st. slikovitije su, u jarkim bojama, s mnogobrojnim sjajnim dugmetima i gajtanima, s nepraktičnim kapama. Novi načini ratovanja nametnuli su pojednostavnjene uniforme, ukidanje ukrasa i svih suvišnosti. Biraju se boje prilagođene krajoliku koje neće isticati trupe nego ih naprotiv kamuflirati: sivkasta, zelenkasta, žućkasta. Poučeni velikim gubitcima u Burskom ratu Britanci su prvi zamijenili šarene odore, a tijekom I. svjetskog rata slijedile su ih i ostale zemlje; od tada su u upotrebi i čelične kacige. Uz promjenu boje i oznake činova, rodova, služba i specijalnosti postaju neupadljive tako da su vojne odore časnika i vojnika gotovo jednake. Tijekom II. svjetskog rata pojavila se maskirna uniforma, ali uglavnom kod izviđačkih, specijalnih i padobranskih postrojbi. Nakon rata maskirna ratna uniforma uvodi se u gotovo svim vojskama svijeta.

Vojna odora s pripadajućim znakovljem vanjsko je obilježje pripadnosti Oružanim snagama Republike Hrvatske. Vojnu odoru obvezni su nositi svi pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske za vrijeme obnašanja dužnosti i u drugim prigodama. Vojne odore dijele se prema granama, namjeni i korisnicima. Prema granama oružanih snaga dijele se na odore Hrvatske kopnene vojske, odore Hrvatske ratne mornarice i odore Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, prema namjeni na svakodnevne, službene, svečane, ratne, počasnih postrojbi oružanih snaga, povijesno-tradicijske, te ljetne i zimske, a prema korisnicima na odore vojnika i mornara, odore djelatnih časnika, odore vojnih službenika i vojnih namještenika.

Citiranje:
vojne odore. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 24. 1. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65208>.