Widmanstättenove figure

Widmanstättenove figure [vi:'tmanštεtən~], karakterističan izgled strukture nađene u željeznim meteoritima, koji se sastoje uglavnom od slitine željeza i nikla u različitim omjerima. Widmanstättenove figure otkrio je 1808. austrijski istraživač Alois von Widmanstätten (1754–1849) na prerezu hrašćinskoga meteorita, jetkanoga dušičnom kiselinom. Zbog različite otpornosti prema djelovanju kiseline, na prerezu se oblikom razlikuju dijelovi strukture koji potječu od tenita, slitine bogatije niklom (i do 50% Ni), te dijelovi od kamacita (5 do 15% Ni). Međutim, Widmanstättenovih figura nema u zemaljskome željezu. Objašnjenje leži u difuziji niklovih atoma i stvaranju kamacita tijekom vrlo sporoga hlađenja taline (približno 1 do 100 °C u milijun godina), koja se prvotno sastojala samo od tenita. Uvjeti za tako sporo hlađenje postojali su samo u međuplanetarnom prostoru, pa se Widmanstättenove figure ne mogu dobiti u laboratorijskim uvjetima. Widmanstätten je time mineraloški dokazao izvanzemaljsko podrijetlo meteorita.

Citiranje:
Widmanstättenove figure. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 27. 1. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66103>.