struka(e): geografija, opća
ilustracija
ZHENGZHOU, pagode na planini Song Shan, V. st.

Zhengzhou [əŋou] (pinyin; tradicionalno Chengchou i Chengchow [čeŋčou]), glavni i najveći grad pokrajine Henan, srednja Kina; 5 963 000 st. (2020; 2,5 milijuna stanovnika 2000). Leži južno od obale Huang Hea. Na početku XX. st. postao je važnim čvorištem željezničkih pruga koje povezuju sjever i jug (Peking–Hankou) te istok i zapad (pruga Longhai; dionica Kaifeng–Luoyang, poslije produžena do Lianyunganga na obali Žutoga mora na istoku i Xi’ana na zapadu) te trgovačko središte poljoprivrednoga kraja. Industrija se razvija u drugoj polovici XX. st.: proizvodnja tekstilnih i poljoprivrednih strojeva, lokomotiva, autobusa, automobila, tekstila (u okolici se uzgaja pamuk), aluminija, duhana, umjetnih gnojiva, elektrotehničke i elektroničke opreme, ulja. Suvremeni Zhengzhou ubraja se u gospodarski najrazvijenije gradove u unutrašnjosti Kine; financijsko je, trgovačko (burza specijalizirana za poljoprivredne i kemijske proizvode, osnovana 1990) i kulturno središte pokrajine sa sveučilištima (Zhengzhousko je među najvećima u Kini, Henansko je među najstarijima, poljoprivredno, tehnološko i dr.) i visokim školama te znanstvenoistraživačkim institutima. Važno je čvorište suvremenih cesta i željezničkih pruga (s najvećim kineskim gradovima povezan je vlakovima velikih brzina); podzemna gradska željeznica od 2013. Međunarodna zračna luka među najprometnijima je u zemlji (29 milijuna putnika, 2019). Iz doba dinastije Shang (XVI. do XI. st. pr. Kr.) sačuvani su ostatci gradskih zidina, a iz doba istočne dinastije Han (25. do 220) Konfucijev hram. Jugozapadno od grada, na 90-ak km udaljenoj svetoj kineskoj planini Song Shan, nalazi se poznati budistički hram Shaolin (potkraj V. st.) i velik broj (»šuma«) pagoda, koji su 2010. uvršteni na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine pod imenom Povijesni spomenici Dengfenga. – Utemeljen u XV. st. pr. Kr., Zhengzhou se ubraja u najstarije kineske gradove; najvjerojatnije je ondje bila prijestolnica Ao dinastije Shang od XV. do XIII. st. pr. Kr. Današnje ime dobio je 605. Važno prometno čvorište u razdoblju od kraja VI. do XI. st., te ponovno od početka XX. st.

Citiranje:

Zhengzhou. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 16.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/zhengzhou>.