TRAŽI DALJE:
STRUKE:

znojenje

znojenje (perspiracija, transpiracija), izlučivanje sekreta, znoja, iz žlijezda znojnica. Žlijezde znojnice nalaze se u koži, a građene su od zavijenoga dijela i izvodnoga kanala koji se otvara na površini kože. Najviše ih ima u koži lica, dlanova, tabana i međice. Živčani impulsi koji potiču znojenje nastaju u hipotalamusu, a do žlijezda znojnica prenose se simpatičkim živčanim vlaknima, koja na svojim završetcima izlučuju acetilkolin. Zavijeni dio žlijezde izlučuje primarni sekret, sastav kojega je sličan sastavu krvne plazme. Na putu kroz izvodni kanal apsorbiraju se natrijev klorid (NaCl) i voda, a konačni sastav znoja ovisi o njihovoj apsorpciji. Osim vode i NaCl, u znoju ima bikarbonata, ureje, mliječne kiseline i dr. Znojenje je jedan od načina kojim tijelo gubi suvišnu toplinu, pa je stoga važno u procesu termoregulacije; ako je temperatura okoliša vrlo visoka, tada je znojenje jedini način izdavanja topline. Količina izlučenoga znoja ovisi o temperaturi okoliša i tjelesnoj aktivnosti. U normalnim okolnostima stvara se oko 100 mL znoja na dan. Pri duljem boravku u toplom okolišu količina znoja može se povećati do 1 L na sat, a u aklimatiziranih osoba i do 3 L na sat, što bi moglo uzrokovati gubitak i do 30 g NaCl dnevno. Gubitak NaCl ipak je znatno manji, jer tijekom aklimatizacije kora nadbubrežnih žlijezda izlučuje veću količinu aldosterona, koji u bubrezima potiče apsorpciju natrija. Pri obilnom znojenju važno je napitcima nadoknađivati izgubljenu vodu i NaCl. Pretjerano znojenje (→ hiperhidroza) pojavljuje se i neovisno o termoregulaciji, npr. pri emocionalnim uzbuđenjima (strah) ili u stanju šoka (hladan znoj), a može biti i znak nekih patoloških stanja. – Znojenje je svojstveno većini sisavaca. Mnoge životinje nemaju žlijezda znojnica, pa se u njih termoregulacija obavlja dahtanjem: životinja diše brzo i površno, što omogućuje isparavanje vode s površine dišnih puteva, posebice jezika.

Citiranje:
znojenje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 27. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67361>.