željeznička pruga

željeznička pruga, prometnica za promet željezničkih vozilâ. Sastoji se od jednoga kolosijeka ili više njih, koji spajaju tzv. službena mjesta, npr. kolodvor (→ kolodvor, željeznički) ili čvorište. Obuhvaća donji ustroj, gornji ustroj, elektrotehničke uređaje, pružnu opremu i znakove (→ signal) i dr. Donji ustroj (nasipi, usjeci, zasjeci, tuneli, mostovi) te druge pružne građevine (potporni i obložni zidovi, galerije, snjegobrani, odvodni jarci i drenaža, hidrotehničke građevine, obloge pokosa i dr.) čine građevno ustrojstvo pruge. Gornji ustroj obuhvaća konstrukcije i uređaje koji služe kao izravna podloga za kretanje i prisilno vođenje vozila, tj. kolosijek (sastoji se od tračnica, kolosiječnoga pribora, pragova, kolosiječnoga zastora), skretnice, križišta, okretaljke i prijenosnice. Elektrotehnički uređaji mogu biti signalno-sigurnosni, elektrovučni, elektroenergetski i dr. Željezničke pruge razlikuju se prema širini i broju kolosijeka, opsegu prometa i važnosti, vrjednovanju (kategorizaciji), namjeni, konfiguraciji zemljišta kojim prolaze, vrsti osiguranja odvijanja prometa i vrsti vuče. Prema razmaku između unutarnjih voznih rubova tračnica, izmjerenu 14 mm ispod vozne površine tračnice (širina kolosijeka), pruge se razvrstavaju na pruge normalnoga kolosijeka (1435 mm), uskotračne pruge (pruge uskoga kolosijeka), s razmakom manjim od normalnoga, te širokotračne pruge (pruge širokoga kolosijeka), s većim razmakom. Prema broju kolosijeka mogu biti jednokolosiječne, dvokolosiječne ili višekolosiječne pruge.

Citiranje:
željeznička pruga. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 27. 5. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67679>.