Međunarodna svemirska postaja

Međunarodna svemirska postaja (engleski International Space Station, akronim ISS), do danas najveća svemirska postaja u orbiti, zajednički projekt svemirskih agencija više zemalja (SAD, Rusija, Japan, Kanada, nekoliko europskih zemalja, Brazil). Taj je projekt započet u SAD‑u 1990‑ih, nakon otkazivanja gradnje američke svemirske postaje Freedom, a ubrzo mu se priključila i Rusija te europska svemirska agencija ESA, koje su također planirale zasebne postaje. Osnova za međunarodnu svemirsku suradnju bio je program niza pristajanja američkih raketoplana Space Shuttle na rusku postaju Mir te boravka višenacionalne posade na njoj. Postaja ISS počela se graditi 1998., kada je u nisku orbitu oko Zemlje (visina 320 do 350 km) bio lansiran modul Zarja s osnovnim sustavima postaje. Za njim su slijedili drugi moduli pod tlakom, kojih je do sada ukupno 15: za povezivanje s drugim dijelovima postaje, sa sustavima za održavanje života i boravak, za provođenje znanstvenih istraživanja, zračne komore za izlazak astronauta u svemir te više strukturnih dijelova koji nisu pod tlakom (nosiva rešetkasta konstrukcija, sunčane baterije, manipulator Canadarm 2). Postaja je dugačka 109 m, ima masu 375 tona, te panele sa sunčanim baterijama snage veće od 120 kW. Od godine 2000. stalno je nastanjena, a do kraja 2010. na njoj je boravilo ukupno 198 astronauta iz 15 zemalja. Nakon obustave letova američkog raketoplana Space Shuttle, posada se izmjenjuje isključivo ruskim brodovima Sojuz, a opskrbljuje ruskim automatskim brodovima Progres, europskim ATV, japanskim HTV, te komercijalnim brodovima Dragon i Cygnus.

Citiranje:
Međunarodna svemirska postaja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 4. 8. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=68114>.