TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Gaspra

ilustracija
GASPRA, snimljena 1991. s pomoću svemirske letjelice Galileo

Gaspra (951 Gaspra), planetoid koji se giba u glavnom planetoidnom pojasu blago izduženom putanjom (perihel 1,826 astronomskih jedinica, afel 2,593 astronomske jedinice) nagnutom s obzirom na ekliptiku 4,1°, s periodom od 3,29 godina. Okreće se oko svoje rotacijske osi s periodom od 7,04 sata. Nepravilna je oblika (18,2 km × 10,5 km × 8,9 km), prosječne gustoće (2700 kg/m³). Površina joj je umjereno tamna (albedo 0,246). Najveći su krateri Saratoga polumjera 2,8 km, Tang-Shan 2,1 km, Spa 1,6 km, Yalta 1,4 km itd. Zbog neobično glatke površine smatra se da je razmjerno mlada (20–300 milijuna godina). Rubovi novijih kratera su plavičasti, a starija, niska područja pomalo su crvenkasta. Nazvana je po gradu Gaspri u Ukrajini. Otkrio ju je 1916. ruski astronom Grigorij Nikolajevič Neujmin (1886–1946). Prvi je planetoid snimljen izbliza (1991. s pomoću svemirske letjelice Galileo s udaljenosti od 5300 km).

Citiranje:
Gaspra. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 10. 12. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=68322>.