STRUKE:

prometni koridor

prometni koridor, uzak pojas definiranih granica namijenjen kretanju prometala. U zračnome prometu, putnički zrakoplovi dužni su letjeti propisanim zračnim koridorima te slijediti upute → kontrole zračnoga prometa. Te koridore najčešće obilježavaju radiofarovi, tj. uređaji na tlu koji odašilju usmjerene radiosignale namijenjene prijamnicima u zrakoplovima, uz pomoć kojih se posada zrakoplova može orijentirati i u uvjetima bez vidljivosti (tzv. instrumentalni let). Zračni su koridori najčešće široki do 10 nautičkih milja (18,5 km), definirana im je donja visinska granica (do 750 m iznad tla), a u njima zrakoplovi obično lete na visinskom razmaku od 300 m.

Plovnim koridorima (plovnim putovima) odvija se plovidba u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnome moru te jezerska i riječna plovidba. Ti pojasovi, dovoljno široki i duboki za prolaz brodova, često se radi sigurnosti obilježavaju svjetionicima, obalnim svjetlima, plutačama, signalnim i radiopostajama te drugim optičkim, zvučnim, električnim, elektroničkim i radarskim uređajima, a u područjima gusta prometa (npr. prilazi lukama, kanali, neki riječni i jezerski plovni putovi) propisuju se i načini plovidbe njima.

Paneuropski prometni koridori dogovorom su utvrđeni kao postojeći ili planirani cestovno-željeznički prometni pravci značajni u povezivanju dijelova Europe. Republikom Hrvatskom prolazi dio X. paneuropskoga prometnoga koridora Salzburg–Ljubljana–Zagreb–Slavonski Brod–Beograd–Solun s granom Graz–Maribor–Zagreb (Xa), te grane V. koridora Budimpešta–Zagreb–Rijeka (Vb) i Budimpešta–Osijek–Sarajevo–Ploče (Vc). Hrvatskom također prolazi i VII. koridor, koji prati plovni tok rijeke Dunava. (→ paneuropski prometni koridori)

prometni koridor. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 8.4.2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=68842>.