struka(e):

Fermijeva energija (po Enricu Fermiju), (znak EF), najveća energija koju može imati elektron u čvrstom tijelu pri temperaturi apsolutne nule, odnosno energija najviše zaposjednute energijske razine Fermijeva plina pri temperaturi apsolutne nule (T = 0 K). Mjerna jedinica Fermijeve energije jest elektronvolt (eV).

Fermijeva energija važna je za razumijevanje električne provodnosti. Kod vodiča njezina je vrijednost jednaka energiji na dnu vodljivog pojasa atoma, a Fermijeve energije poluvodiča i izolatora nalaze se u zabranjenom pojasu između energija vodljivog i valentnog pojasa atoma. Dodavanjem primjesa u čisti poluvodič Fermijeva se energija u poluvodiču n-tipa povećava, a u poluvodiču p-tipa smanjuje. (→ fermi-diracova statistika)

Vrijednosti Fermijevih energija nekih vodiča i poluvodiča

vodič ili poluvodič Fermijeva energija eV
aluminij 11,7
bakar 7,00
germanij 0,72
kalcij 4,69
kalij 2,12
natrij 3,24
olovo 9,47
silicij 1,09
srebro 5,49
zlato 5,53
željezo 11,1
živa 7,13
Citiranje:

Fermijeva energija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/fermijeva-energija>.