Ekonomska i monetarna unija

Ekonomska i monetarna unija (engleski Economic and Monetary Union, akronim EMU), projekt Europske unije zasnovan na usklađivanju ekonomskih i monetarnih politika država članica radi stvaranja jedinstvenoga monetarnog područja i uvođenja eura kao zajedničke valute. Stvaranje EMU-a predviđeno je Sporazumom o Europskoj uniji (1992; Maastrichtski sporazum), a svoje začetke ima u razvoju Europskoga monetarnog sustava (od 1979) te uvođenju zajedničke valutne obračunske jedinice (→ ECU). Stvaranje EMU-a predviđeno je u tri faze. Prva, od 1990. do 1994., sastojala se od potpune liberalizacije kretanja kapitala i povećanja suradnje između nacionalnih središnjih banaka (uz uporabu ECU-a bez ikakve zapreke). Druga faza, od 1994. do 1998., sastojala se u daljnjem približavanju monetarnih politika pojedinih država, što se nastojalo postići osnivanjem Europskoga monetarnog instituta (od 1999. Europska središnja banka) te koordiniranjem monetarnih politika još uvijek neovisnih središnjih banaka zemalja članica. Treća faza stvaranja EMU-a, od početka 1999., ima za cilj završiti prijelaz u monetarnu uniju uvođenjem eura kao zajedničke valute, te nadnacionalnoga Europskog sustava središnjih banaka, na čelu s Europskom središnjom bankom. U trećoj se fazi valute zemalja članica neopozivo fiksiraju za euro (na temelju intervalutarnih odnosa u Europskom tečajnom mehanizmu, na dan 31. XII. 1998). Središnje banke zemalja članica odriču se mogućnosti kreiranja dodatne količine rezervnog novca, osim na temelju stvorene količine eura, i odobravaju depozitni novac u eurima na temelju dopuštenja, ali ne i prisile komitenata. Početkom 2015. godine u 19 država članica Europske unije (od ukupno 28) euro je službena valuta (čine tzv. eurozonu).

Citiranje:
Ekonomska i monetarna unija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 2. 12. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69898>.