tamna maglica, neprozirni hladni međuzvjezdani oblak plina i prašine nepravilnog oblika i nejasnih granica. Vidi se kad zaklanja svjetlost pozadinskih zvijezda kao Vreća ugljena u zviježđu Križu ili kad zaklanja svjetlost emisijskih maglica kao Konjska glava. Prosječna je temperatura tamne maglice od 10 do 100 K, a unutrašnjost je znatno hladnija (7 do 15 K) od vanjskih dijelova. Može sadržavati i više od milijun Sunčevih masa tvari i zauzimati prostor promjera većeg od 600 svjetlosnih godina. Prosječna je gustoća maglice od 100 do 300 molekula po kubičnom centimetru, a na pojedinim mjestima može dosegnuti 100 000 molekula po kubičnom centimetru. Plinove maglice čine vodik, helij, amonijak, formaldehid, ugljikov monoksid i više od 150 različitih vrsta molekula. Čestice prašine obložene su smrznutim ugljikovim monoksidom i kisikom, koji apsorbiraju vidljivu svjetlost pa se unutrašnjost maglice može promatrati samo u području infracrvenog i mikrovalnog zračenja.