optičko sredstvo, vakuum ili prozirna tvar kojom se može širiti vidljiva svjetlost; u širem smislu, tvar koja propušta elektromagnetske valove. Što više fotoni i molekule u optičkome sredstvu međudjeluju, propusnost je manja, optičko sredstvo je gušće, pa su indeks loma i apsorpcijski koeficijent veći. Brzina svjetlosti najveća je kroz vakuum, a kroz druga je optička sredstva manja. Frekvencija svjetlosti (elektromagnetskih valova) ovisi o frekvenciji titranja izvora, u različitim optičkim sredstvima ne mijenja se, pa je valna duljina kraća kad je brzina manja: v1/v2 = λ1/λ2 = n2/n1, gdje su v1 i v2 brzine, λ1 i λ2 valne duljine svjetlosti (elektromagnetskih valova) u prvom i drugom optičkome sredstvu, a n1 i n2 indeksi loma u prvom i drugom optičkome sredstvu. Na granici između dvaju optičkih sredstava različitih indeksa loma svjetlost (elektromagnetski val) se odbija (→ refleksija) ili prelama (→ refrakcija).