Dubrovački muzeji

Dubrovački muzeji, muzejska ustanova kompleksnoga tipa, osnovana 1872. u Dubrovniku. Pod prvotnim nazivom Domorodni muzej za javnost otvoren je 1873. u tadašnjoj općinskoj zgradi. Uz prirodoslovnu zbirku Antuna Drobca, koja je bila temelj fundusa, počelo je prikupljanje povijesne, arheološke i etnografske zbirke. Nakon oslobođenja Dubrovnika 1944., muzej se nazivao Državni, zatim Gradski, a od kraja 1960-ih Dubrovački muzej. Kao složena muzejska ustanova pod nazivom Dubrovački muzeji djeluje od 1997., a u njezinu sastavu danas su četiri specijalizirane muzejske institucije smještene na više lokacija u gradu: Kulturno-povijesni, Etnografski, Pomorski i Arheološki muzej. Od 1995. do 2016. u sastavu Dubrovačkih muzeja djelovao je specijalizirani Muzej suvremene povijesti, a 1997–2008. Dom Marina Držića.

Kulturno-povijesni muzej svoje začetke ima u kulturno-povijesnoj zbirci Domorodnoga muzeja, za javnost otvorenoj 1950. u Kneževu dvoru, podignutome polovicom XV. st. prema nacrtu talijanskoga graditelja Onofrija di Giordana de la Cave. Zbirka je sredinom 1990-ih prerasla u Kulturno-povijesni muzej kao sastavnicu Dubrovačkih muzeja. Stalni je postav dijelom riješen ambijentalno i predstavlja umjetničku i povijesnu baštinu ponajviše posljednjega razdoblja Dubrovačke Republike. Ujedno dočarava autentičan prostor povijesnoga događanja predstavljajući državne kancelarije, sudnicu i zatvore u prizemlju, te kapelicu, reprezentativne salone i knežev stan s radnom sobom, središnjim prostorom i spavaćom sobom na katu. Muzejski fundus čini oko 10 000 predmeta nastalih od kraja XV. do početka XX. st. Sistematiziran je u 15 zbirka: slikarstva, grafike, namještaja, tekstila, keramike, metala, ikona, stakla, fotografija i fotomaterijala, varia, dokumenata, razglednica, Iva Vojnovića, staroga oružja i numizmatike.

Etnografski muzej počeo je djelovati u sklopu Domorodnoga muzeja kao zbirka tradicijske kulture koja se počela formirati u prvim desetljećima XX. st. Prvi postav otvoren je 1950. u tvrđavi sv. Ivana, gradnja koje je započela 1346., a današnji izgled definiran je potkraj XVI. st. Današnji postav otvoren je 1991. u zgradi žitnice Dubrovačke Republike iz XVI. st., kojoj popularno ime Rupe potječe od naziva za podzemna spremišta žitarica, isklesana u kamenu živcu ili sedri. Muzejski fundus čini oko 6500 predmeta etnografske baštine dubrovačkoga kraja, hrvatskoga naroda i naroda susjednih država. Osobito se ističu zbirke narodnih nošnji Dubrovačkog primorja i Elafita, Konavala, Mljeta, Lastova, Pelješca, Korčule, Rijeke i Župe dubrovačke.

Pomorski muzej osnovan je 1949. na inicijativu Jadranskoga instituta JAZU-a (danas HAZU), a od 1987. nalazi se u sastavu Dubrovačkoga muzeja. Od 1952. smješten je u tvrđavi sv. Ivana. Muzej sustavno prikuplja, obrađuje, izlaže i objavljuje muzejsku građu iz pomorske prošlosti dubrovačkoga kraja. Raspolaže fundusom od više od 5000 predmeta u 15 zbirka. U stalnome postavu predstavljeno je više od 700 predmeta u okviru nekoliko tematskih cjelina koncipiranih tako da kronološkim slijedom ilustriraju razvoj dubrovačkog pomorstva: Od kasne antike do pada Dubrovačke Republike, Pomorstvo dubrovačkog kraja u XIX. stoljeću i Pomorstvo dubrovačkog kraja u XX. stoljeću.

Arheološki muzej počeo je djelovati kao zbirka Domorodnoga muzeja, prvi put formirana i samostalno izložena 1931. u tvrđavi sv. Ivana. Eksponati su 1941. bili pohranjeni u žitnici Rupe, a najljepši primjerci kamene skulpture poslije su bili izloženi u istome prostoru, gdje su ostali sve do preuređenja zgrade u Etnografski muzej 1991. Dio kamenih spomenika premješten je 1960. u tvrđavu Bokar, a 1963. arheološki odjel Dubrovačkoga muzeja započeo je s prvim arheološkim istraživanjima. Odjel je sredinom 1990-ih prerastao u Arheološki muzej u sastavu Dubrovačkih muzeja. Građa se mnogostruko uvećala tijekom arheoloških istraživanja, te je podijeljena u osam zbirka koje pokrivaju razdoblje od ranoga neolitika do druge polovice XVII. st., tj. do razornoga potresa 1667. Kako nema riješen prostor za stalni postav, muzej predstavlja bogatu arheološku povijest dubrovačkoga područja putem povremenih tematskih izložbi.

Citiranje:
Dubrovački muzeji. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 25. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70702>.