Richterova ljestvica (po Charlesu Francisu Richteru), logaritamska ljestvica s pomoću koje se brojevima (magnitudama) do 10 opisuje energija oslobođena u hipocentru potresa određena iz amplitude potresnih valova zabilježenih seizmografima i uz nadoknadu za udaljenosti seizmografa od epicentra potresa. Povećanje zabilježene amplitude deset puta odgovara povećanju na ljestvici za jedan cijeli broj. Ljestvicu su oblikovali Beno Gutenberg i Charles Francis Richter (1935). Na izvornoj Richterovoj ljestvici nulta magnituda dodijeljena je najmanjim potresima koji su se u to doba mogli zabilježiti. Manji potresi događaju se često, a što su potresi veće magnitude, događaju se rjeđe. (→ europska makroseizmička ljestvica; mercalli-cancani-siebergova ljestvica)
Richterova ljestvica jakosti potresa
| magnituda potresa |
naziv potresa |
učinak potresa |
| manja od 2 |
mikro |
ljudi ga ne osjete, bilježe ga samo seizmografi |
| 2,0 – 3,9 |
manji |
ljudi ga mogu osjetiti (one iznad 3,0 najčešće osjete), rijetko uzrokuje štetu |
| 4,0 – 4,9 |
lagani |
ljudi u zatvorenom prostoru osjete trešnju i čuju zvukove pomicanja pokućstva, ljudi na otvorenome ga ne osjete, mala je vjerojatnost nastanka štete |
| 5,0 – 5,9 |
umjereni |
svi ljudi ga osjete, a uzrokuje štetu na slabijim građevinama |
| 6,0 – 6,9 |
jaki |
ljudi ga osjete i na udaljenostima od nekoliko stotina kilometara od epicentra, uzrokuje manje štete na kvalitetnim građevinama |
| 7,0 – 7,9 |
veliki |
nanosi štetu većini građevina na udaljenosti 250 km od epicentra |
| 8,0 – 9,9 |
razarajući |
razara većinu građevina udaljenih 1000 km od epicentra, mijenja se izgled Zemljine površine |
| veća od 10 |
epski |
nije nikad zabilježen |