Jugoslavija, tvornica filmova d.d.

Jugoslavija, tvornica filmova d.d., hrvatsko filmsko poduzeće koje je 1919–29. djelovalo u Zagrebu. Utemeljili su ga, pod nazivom »Jugoslavija, kinematografsko poduzeće za snimanje filmova Bošković i Milić s drugovima«, Hamilkar Bošković, dotadašnji suvlasnik Prvoga hrvatskoga kinematografskog poduzeća »Croatia«, i Teodor pl. Milić Žumberski. Nakon stečaja Croatije d.d. i prenošenja kapitala Josipa Bombellesa u »Jugoslaviju«, 1920. postaje dioničko društvo iz kojega se Bošković uskoro povukao, a novi direktor postao Marcel Kolin (među suvlasnicima bili su glumci Alfred Grünhut i Tito Strozzi). Poduzeće je 1919. proizvelo tri igrana filma u režiji Arnošta Grunda, melodramu Brišem i sudim (sačuvani su fragmenti filmske vrpce), prema scenariju Ignjata Borštnika koji je tumačio i glavnu ulogu, kratku burlesku Jeftina košta te U lavljem kavezu, a 1920. igrani film Kovač raspela (1920) u režiji austrijskog redatelja Heinza Hanusa. Filmove je snimio austrijski snimatelj Ludwig Schaschek (spominjan kao Ljudevit Šašek). Poduzeće je 1920. dovršilo film Grička vještica u režiji Hinka Nučića, koji je Zagorkinu dramatizaciju vlastita romana režirao i u HNK-u 1916; produkciju je najvjerojatnije započela »Croatia«. Također je 1919–20. proizvelo 11 nastavaka filmskoga žurnala Tjednik i devet dokumentarnih filmova, koje je sve vjerojatno snimio Josip Halla, uključujući i reportažni film o izbornoj kampanji Stjepana Radića (Skupština HSS-a u Koprivnici, 1919; čuva se u Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu, kao i Hallina reportaža Prijenos kostiju Zrinskog i Frankopana u domovinu) koji je cenzura zaplijenila, a poduzeće je oglobljeno pa gubi zamah, poslujući od 1921. kao uvoznik i distributer filmova, snimajući reportaže (Kolinova serija Lijepa naša domovina, predviđena za prodaju u iseljeništvo), a 1922. otvara Školu za kinematografsku glumu te, u okviru nastave, proizvodi igrani film Strast za pustolovinama u režiji Aleksandra Aleksandroviča Vereščagina. Poduzeće je 1919. distribuiralo i dva igrana filma nastala u produkciji austrijskog poduzeća Jugoslavia GmbH iz Beča (vlasnici Robert Michel i Milan Obuljen), snimljena u Bosni i Hercegovini, Vila od Neretve (Die Vila der Narenta) i Kopač blaga od Blagaja (Der Schatzgräber von Blagaj, oba je režirao Louis Ralph, a popratnu glazbu skladao Blagoje Bersa), a 1922. za Etnografski muzej u Zagrebu produciralo etnografski film Seljačka svadba u Hrvatskoj (redatelj Anatolij Bazarov Bruhovetski, snimatelj J. Halla). U stečaj je otišlo 1923 (ugašeno je 1929), no podružnica u Splitu uspješno je poslovala 1922–26. pod vodstvom Stanisława Noworyte koji realizira više namjenskih filmova (sačuvan je Solin i njegove starine, 1922). Jugoslavija, tvornica filmova zapamćena je, uz Prvo hrvatsko kinematografsko poduzeće »Croatia« s kojim je povezana suvlasnikom i producentom H. Boškovićem, estetikom te umjetničkim osobljem (redateljima, scenaristima i glumcima HNK-a u Zagrebu), kao jedno od dvaju pionirskih poduzeća za proizvodnju filmova u Hrvatskoj.

Citiranje:
Jugoslavija, tvornica filmova d.d.. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 8. 8. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70998>.