struka(e):
ilustracija
BENNU, snimljen 2018. s pomoću svemirske letjelice OSIRIS-REx

Benu (101955 Bennu), planetoid u skupini Apolona koji izduženom putanjom (perihel 0,897 astronomskih jedinica, afel 1,356 astronomskih jedinica) nagnutom s obzirom na ekliptiku 6,03° obilazi Sunce za 1,2 godine. Potencijalno je opasan za Zemlju jer postoji mogućnost presijecanja putanja i pada. Promjera je 492 m, ima izražen ekvatorski greben, šiljaste polove i tamnu površinu (albedo 0,046), a period rotacije mu je 4,297 sati. Površina mu je prekrivena kamenim krhotinama, a iznutra je šupljikav, 20 do 40% njegova volumena je prazan prostor. Smatra se da je nastao u prvih 10 milijuna godina povijesti našeg Sunčeva sustava, tj. prije više od 4,5 milijardi godina. Otkriven je 11. IX. 1999. u okviru sustavnoga traženja planetoida bliskih Zemlji LINEAR (Lincoln Near-Earth Asteroid Research), a površinu mu je snimila i, kako bi uzela uzorke, na nju se spustila 20. X. 2020. svemirska letjelica OSIRIS-REx (Origins, Spectral Interpretation, Resource Identification, Security, Regolith Explorer). Nazvan je po egipatskoj mitološkoj ptici Benu.

Citiranje:

Benu. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/benu>.