Bjelski, Leontije (pravo prezime Savčenko), hrvatski crtač, animator i ilustrator ruskoga podrijetla (Sankt Peterburg, Rusija, 17. X. 1895 – Zagreb, 3. I. 1964). O njegovu se ranijem životu malo zna. Kao ruski emigrant bio je 1920-ih ilustrator u beogradskim listovima, a u Zagrebu je sredinom 1930-ih postao sudionik prvoga naraštaja hrvatskih crtača stripa i jedan od pionira animacije u Hrvatskoj. Radio je kao crtač međunaslova i animiranih sekvenci za MAAR tonfilmsku reklamu, a Oktavijanu Miletiću izradio špicu i međunatpise za drugu, profesionalno produciranu (nesačuvanu) verziju filma Zagreb u svjetlu velegrada (1934). Poslije je izrađivao pisane i crtane međunaslove u Državnom slikopisnom zavodu »Hrvatski slikopis« (Croatia film), Direkciji za Hrvatsku Filmskog preduzeća DFJ te u Jadran filmu; od 1947. zaposlen je u Nastavnom filmu (od 1952. Zora film), gdje je izrađivao animirane sekvence, crteže i trikove u nastavnim i industrijskim filmovima (npr. Traktor, 1950., Čuvajte svoje oči, 1952., u režiji Stjepana Velića; Bakar I–II, Branko Ranitović, 1951), a kao redatelj i crtač ostvario industrijski animirani film Proces u visokoj peći (1948).
U zagrebačkoj je reviji Oko 1935. objavio, potpisujući se kao Tomas, više stripova: znanstvenofantastični Gost iz svemira, s radnjom u Zagrebu, vestern Pakleni jahač prerije (koji je dovršio Andrija Maurović), satirične Pentekove novine, u kojima komentira aktualna zagrebačka zbivanja, Tri mušketira, neautoriziranu obradbu lika Mickeya Mousea Walta Disneya, kriminalistički Džungle velegrada i pustolovni Tarzan, inspiriran likom romanâ Edgara Ricea Burroughsa. Iste je godine surađivao i u beogradskom listu Crtani film (tiskanome u Zagrebu), za koji (potpisan kao Belsky) crta Mikievu ženidbu, još jednu neautoriziranu obradbu Mickeya Mousea, te strip Ko je ubica? (s junakom Sherlockom Holmesom Jr.). Potom je jedan od crtača povijesne satire Hijacint i Narcisa (1941) u listu Satyricus te imitacije Mickeya Mousea (u pripovijesti o njegovoj pustolovini u Zagrebu) u Satyricusovoj humorističkoj knjižnici (1943–44). Posebno je upamćen po majstorskom kaligrafskom upisu teksta u velik broj stripova (npr. A. Maurovića, Žarka Bekera i Julija Radilovića Julesa) objavljivanih u Zabavniku Norberta i Waltera Neugebauera, Horizontovu zabavniku i Plavom vjesniku, a unosom teksta i ilustriranjem bavio se i u Vjesniku u srijedu, Areni i Globusu.
