STRUKE:

Agricola, Georgius

Agricola [~ri'kola], Georgius (pravo ime Georg Bauer [bạu'əɹ]), njemački liječnik i prirodoslovac (Glauchau, 24. III. 1494Chemnitz, 21. XI. 1555). Osnivač je mineralogije te rudarstva s metalurgijom kao znanosti. Studirao je klasičnu filologiju i filozofiju na Sveučilištu u Leipzigu, predavao klasične jezike u gimnaziji u Zwickauu 1519–22., pa nastavio studij u Leipzigu te, medicine, prirodoslovlja i filozofije u Bologni, Padovi i Veneciji. Od 1527. bio je gradski liječnik u rudarskom gradiću Joachimsthalu (danas Jáchymov u Češkoj), a od 1533. u Chemnitzu, gdje je u nekoliko navrata bio i gradonačelnik (između 1546. i 1553). Za saskoga vojvodu napisao je historiografsko djelo Gospodari Saske od početaka do danas (Dominatores Saxonici a prima origine ad hanc aetatem, 1555). Ugled je stekao djelom O mjerama i utezima (De mensuris et ponderibus, 1533), a potvrdio djelima O naravi onoga što istječe iz zemlje (De natura eorum quae effluunt ex terra, 1546) i O nastanku i uzrocima podzemlja (De ortu et causis subterraneorum, 1546) u kojima opisuje ideje o podrijetlu naslaga ruda te O naravi fosila (De natura fossilium, 1546), koje se smatra prvim udžbenikom mineralogije i koje ujedno donosi prvu znanstvenu klasifikaciju minerala na temelju njihovih fizičkih svojstava (prvi je minerale sistematizirao po vanjskim, morfološkim značajkama), s opisima mnogih novih minerala, njihovih pojava te međusobnih odnosa.

Najznačajnije je Agricolino djelo O kovinama (De re metallica, 1556) koje se bavi umijećem rudarenja i taljenja, odnosno metalurgijom, i prva je knjigu o metalnim i nemetalnim mineralnim sirovinama te o njihovu pridobivanju i preradbi. U njoj raspravlja o geologiji rudnih tijela, problematici vezanoj uz njihova istraživanja, o izgradnji rudnika, crpenju i ventilaciji te primjeni energije vode pri dobivanju ruda. Opisuje ispitivanje ruda, metode koje se rabe za obogaćivanje ruda prije taljenja, postupke taljenja i rafiniranja niza metala i dr. Također, opisao je prve uređaje i strojeve koji su se koristili pri dobivanju i oplemenjivanju mineralnih sirovina, poput stupa za sitnjenje, nepokretnih sita, plakalica, koncentracijskih stolova i žljebova koji se rabe u gravitacijskoj koncentraciji, centrifugalnih ventilatora izrađenih od drva pogonjenih ljudskom ili životinjskom snagom. Njegove knjige o rudarstvu, metalurgiji i mineralogiji bile su u uporabi sve do kraja XVIII. st.

Citiranje:
Agricola, Georgius. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 18. 8. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=869>.