TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Bukovina

ilustracija
BUKOVINA

Bukovina, povijesna pokrajina na sjevernom podnožju Karpata i području gornjega toka Dnjestra, Pruta i Sireta, Ukrajina (sjeverna Bukovina) i Rumunjska (južna Bukovina). Na 10 442 km² živjelo je 1910. god. 795 000 st., od čega 305 000 Rusina (Rutena, Ukrajinaca), 273 000 Rumunja, 169 000 Nijemaca. Veći, jugozapadni dio nalazi se na području Karpata i obiluje šumom, a sjeveroistočni je dio valovita Moldavsko-besarabijska ploča stepskog značaja. Poljodjelstvo, stočarstvo, šumarstvo i industrija drva i šećera. – U antičko doba Bukovina je bila u sastavu rimske provincije Dacije, a u srednjem vijeku u sklopu kneževine Moldavske. Na početku XVI. st. došla je pod vlast Osmanlija. Iako ju je u rusko-turskom ratu (1768–74) zauzela Rusija, zbog značenja prijevoja preko Karpata Austrija je pritiscima ishodila da ju 1775. Turska prepusti njoj. Otada se uz rumunjsko i ukrajinsko stanovništvo u Bukovinu naseljava sve više Nijemaca. Godine 1786. pripojena je austrijskoj Galiciji; 1849. postala je krunska zemlja s glavnim gradom Czernowitzom (Černovci). U prvoj polovici XIX. st. Austrija je ondje planski naseljavala rudare i seljake iz cijele Monarhije. Ugovorom o miru s Austrijom (19. IX. 1919) pripojena je Rumunjskoj. U II. svjetskom ratu, 28. lipnja 1940., SSSR je zauzeo sjeverni dio, pretežno naseljen Ukrajincima; 1941–44. okupirale su je njemačke i rumunjske trupe; 1944. zauzela ju je Crvena armija. God. 1947. sjeverni dio s gradom Černovcima pripojen je Ukrajini, a južni dio s gradovima Rădăuţima i Siretom vraćen Rumunjskoj.

Citiranje:
Bukovina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 12. 5. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=10086>.