STRUKE:

Burgundija

Burgundija (francuski Bourgogne), povijesno‑geografska pokrajina u istočnoj Francuskoj, u međurječju Seine, Loire i Rhône (Saône); područje se uglavnom poklapa s današnjom administrativnom regijom Bourgogne (31 582 km², 1 642 440 st., 2009; departmani Côte‑d’Or, Saône‑et‑Loire, Nièvre i Yonne). Obuhvaća jugoistočni rubni dio Pariške zavale, krajnje sjeveroistočne ogranke Središnjega masiva (Charolais 501 m, Côte‑d’Or 584 m) i prostranu dolinu Saône (Burgundska ravnica). Glavni vodeni tokovi međusobno su povezani prometno važnim kanalima (Burgundski kanal, Canal du Centre, Kanal Marne–Saône). Poljodjelstvo (vinova loza, žitarice, krmno bilje) i stočarstvo. Proizvodnja kvalitetnih vina (burgundac, chardonney). Metalurgija (u Le Creusotu), farmaceutska, elektronička i automobilska industrija, proizvodnja plastičnih masa. Glavni grad Dijon. – Burgundija je dobila ime po Burgundima, germanskom plemenu koje je 413. pod kraljem Gundikarom na srednjoj. Rajni osnovalo državu s glavnim gradom Wormsom. Tu su državu 437. srušili Huni i uništili veći dio Burgunda. Kralj Gundioh, kao rimski saveznik, poveo je ostatke Burgunda prema Savojima (443). Ondje su kraj Rhône osnovali novu državu; ona je neko vrijeme bila samostalna kraljevina, a onda je u VI. st. pripojena franačkoj državi. Burgundija je postala neovisna potkraj IX. st.; u Donjoj Burgundiji (Arelatu, cisjuranskoj Burgundiji), u području Rhône, zavladao je 879. grof Boson od Vienne, a u Gornjoj Burgundiji (transjuranskoj Burgundiji), tj. uglavnom na području današnje zapadne Švicarske, Rudolf I. (888). U njoj su veliku kulturnu ulogu imali samostan Cluny (osnovan oko 910) i prvi cistercitski samostan od kraja XI. st. Obje Burgundije ujedinio je 934. Rudolf II. (Arelatsko Kraljevstvo). Na početku XI. st. Burgundija je pripala njemačkoj državi. Nakon smrti Karla IV. Luksemburgovca (1378) pripala je Francuskoj. Samo pokrajina Visoka Burgundija (Franche-Comté) ostala je još neko vrijeme u sklopu njemačke države. Osnivač Kneževine Burgundije (današnje Bourgogne) bio je Bosonov brat Richard od Autuna. Kneževina je poslije došla pod vlast jedne linije dinastije Capet (Kapetovića). Kada je ta linija izumrla (1361), Kneževina Burgundija pripala je francuskoj kruni. Kralj Ivan dao ju je svojemu sinu Filipu od Valoisa, koji je već posjedovao Visoku Burgundiju kao njemačko leno. Tada se Burgundija razvila kulturno i ekonomski i bila istaknuto posredničko središte u trgovanju između Njemačke i Italije. Od 1678. cijela Burgundija pripada Francuskoj.

Citiranje:
Burgundija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 30. 5. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=10248>.