Cetinski sabor, sabor koji je održao dio hrvatskog plemstva 31. XII. 1526. i 1. I. 1527. u gradu Cetinu (→ cetingrad). Na sabor su stigli i izaslanici nadvojvode Ferdinanda Habsburgovca, kapetani N. Jurišić, Ivan Pichler, Ivan Katzianer i bečki prepošt Pavao Oberstein. Budući da je pogibijom kralja Ludovika II. Jagelovića u Mohačkoj bitki 29. VIII. 1526. hrvatsko-ugarsko prijestolje ispražnjeno, okupljeni hrvatski velikaši izabrali su nadvojvodu Ferdinanda (→ ferdinand i.) za hrvatskog kralja, a njegovu ženu Anu za kraljicu. Njegovi su izaslanici prethodno prihvatili zahtjeve hrvatskog okupljenog plemstva. Ferdinand je obećao da će poštovati i štititi sve povlastice Hrvatskoga Kraljevstva, kao i da će za obranu zemlje uzdržavati 1000 konjanika i 200 pješaka i brinuti se za hrvatske gradove i utvrde. Sabor se odlučio za izbor Ferdinanda zato što je hrvatsko plemstvo i prije surađivalo s Habsburgovcima u borbi protiv Osmanlija, a ne zbog toga što ga je manji dio ugarskih staleža 16. XII. 1526. u Požunu izabrao za svojega kralja. Tim je izborom hrvatsko plemstvo pokazalo da je Hrvatska politički samostalna i neovisna o Ugarskoj. Slavonski velikaši nisu poduprli zaključke Cetinskoga sabora, nego su 6. I. 1527. na saboru u Dubravi kraj Čazme, koji je sazvao ban Krsto Frankapan, za hrvatskog kralja izabrali Ivana Zapolju. Taj izbor bio je izravan povod za dugotrajan građanski rat u Hrvatskoj.
