TRAŽI DALJE:
STRUKE:

cirkus

ilustracija
CIRKUS
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6

cirkus (lat. circus: krug).

1. U rimsko doba, otvoren, ograđen prostor za javne priredbe i natjecanja. Cirkuske priredbe razvile su se iz svečanosti koje su Rimljani priređivali u čast bogovima, a poslije su postale predmetom zabave i razonode (otuda krilatica panem et circenses: kruha i igara). U cirkusu su održavane konjske utrke, priređivane su hajke na divlje zvijeri, borbe gladijatora, borbe s bikovima i vojne priredbe. Svečano otvaranje cirkuskih priredaba počinjalo je dolaskom povorke koja se kretala s Kapitola. Početak utrke najavljivao se bijelom zastavom, koju bi glavni sudac bacio na stazu. Životinje su za rimski cirkus dopremali iz raznih krajeva Rimskoga Carstva; u vojnim igrama, npr. ludus Troiae, sudjelovali su mladići iz patricijskih obitelji, a gladijatori i vozači bili su pretežito robovi. Dizanjem ili spuštanjem palca odlučivali su rimski carevi i gledatelji o životu pobijeđenoga gladijatora. – Najveći rimski cirkus (Circus maximus) sagradili su, po legendi, kraljevi; nalazio se u dolini između Palatina i Aventina. Proširivan, dosegnuo je duljinu približno od 600 m, a bio je širok i do 200 m. Eliptična oblika, sa sjedalima poredanima u terasama, rimski je cirkus spoj amfiteatra i hipodroma. U središtu cirkusa stajao je zid, nazvan spina, i tri čunjasta stupa (metae). Na jednoj polovici spine nalazilo se sedam dupina, a na drugoj sedam jajastih tijela zvanih ova. Trkači su pazili da, skraćujući stazu, ne udare kolima o mete, a osoblje cirkusa nakon svake optrke (u svemu ih je bilo sedam) skidalo je jedno »jaje« i okretalo jednoga dupina. Na jednoj od dviju užih strana cirkusa nalazila su se trijumfalna vrata (porta triumphalis), a na drugoj je bilo spremište za kola (carceres) i dvije kule (oppidum). U cirkus je moglo stati i do 385 000 ljudi; žene su bile odijeljene od muškaraca; u posebnim ložama, sagrađenima od kamena, sjedili su patriciji i organizatori igara. Iza Circusa maximusa najveći je rimski cirkus bio Circus Flaminius, sagrađen 221. pr. Kr. za cenzora Gaja Flaminija. Treći je cirkus sagradio Kaligula u Agripininim vrtovima, a poznat je bio kao Neronov cirkus (Circus Neronis). Cirkusa je bilo i u drugim krajevima Rimskoga Carstva. U Bizantskom Carstvu glasovit je bio cirkus u Carigradu (Konstantinopolu).

2. Danas, mjesto za priredbe (redovito šator) u kojima sudjeluju ekvilibristi, akrobati, klauni, dresirane životinje. Arena cirkusa ima oblik kružnice promjera 10 do 16 m; okružena je barijerom, ložama i redovima sjedala u zatvorenom krugu. Osnivačima modernoga cirkusa mogu se smatrati Philip Astley, koji je osnovao cirkus u Londonu (1782), i u Francuskoj venecijanski bjegunac Antonio Franconi. U cirkusima su na prijelazu iz XVIII. u XIX. st. bile popularne atrakcije na konjima; akrobati su izvodili vratolomije na konjskim leđima; krotitelji i jahači prikazivali su različita umijeća. U drugoj polovici XIX. st. proširuje se cirkuski repertoar, pa se točkama s konjima priključuju vještine na trapezu, vesele točke s klaunima, s dresiranim divljim zvijerima itd. Veliku popularnost stekli su cirkusi: Medrano, Barnum, Renz, Busch, Cirque Carré, Buffalo Bill i cirkuski umjetnici: Grock, braća Fratellini, trio Codonas i dr. – Cirkuski motivi privlačili su slikare od H. de Toulouse-Lautreca i P. Signaca do P. Picassa. U hrvatskom slikarstvu poznati su gvaševi M. Uzelca.

Citiranje:
cirkus. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 20. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=11944>.