struka(e):

common law [kɔ'mən lɔ:] (engl.: opće pravo), englesko pravo koje su svojom praksom utemeljenom na presedanima razvili središnji sudovi u Londonu; u najširem smislu, pravni sustav svojstven anglosaskim zemljama, posebno Velikoj Britaniji (izuzevši Škotsku), SAD-u i zemljama članicama britanskog Commonwealtha. Institucionalne osnove za nastanak i razvoj common law kao centralnoga prava, nasuprot lokalnim običajima, postavljene su nakon normanskog osvajanja Engleske 1066., osnivanjem trajnih kraljevskih sudova u Westminsteru. Postupno je kraljevski sud, Curia Regis, kao jedinstveno sudište kojim je predsjedao kralj, zamijenjen nizom posebnih sudova – za domenijalne i financijske predmete (Exchequer), općenito za sporove između privatnih osoba (Common Pleas) te za veće civilne ili kaznene predmete (King’s Bench). Antagonizam tih sudova s mjesnim i feudalnim sudovima prevladan je uspostavljanjem centraliziranoga pravosudnog sustava. Intervencija jednog od londonskih sudova pokretala se zahtjevom za izdavanje kralj. naloga (writ) lokalnomu sucu da presudi u postupku koji je pred njim bio u tijeku. U povodu toga zahtjeva moglo je doći i do prijenosa predmeta pred sud u Westminsteru. Tako uspostavljen sustav bio je naglašeno formalistički: tužitelj je morao izabrati pravu vrstu tužbe tražeći izdavanje odgovarajuće vrste kralj. naloga, jer bi inače njegova tužba bila odbačena iz formalnih razloga. Taj se često paralizirajući formalizam, počevši od XIV. st., nastojao prevladati postupnim uvođenjem pravnih sredstava equitya. Razvoj sustava kralj. naloga tijekom prva tri stoljeća djelovanja londonskih sudova doveo je do poopćenja njihove uporabe. Kompromis između središnjih i mjesnih vlasti uspostavljen drugim Westminsterskim statutom iz 1285., kojim je bila isključena mogućnost izdavanja novih vrsta kralj. naloga, samo je privremeno usporio taj proces, ali je ipak bilo dopušteno da se već postojeći kraljevski nalazi rabe i u slučajevima sličnima onima za koje su bili formulirani. Centralizacija sudbene vlasti bila je praćena stvaranjem posebnoga pravničkog staleža, centraliziranog i strogo organiziranog u profesionalne udruge (Inns of Courts), na čelu sa sudačkom elitom. Specifičan položaj pravničkoga staleža, osobito položaj sudaca, čini bit common law kao prava stvorenoga sudskom praksom, neovisnoga o zakonodavstvu. Razvoj formalnih apstraktnih shema tužbi (writs, actions) bio je praćen empirijskim stvaranjem prava sustavom presedana, a u njihovoj je biti ideja da se pravni stav na kojem je bila utemeljena odluka u riješenom slučaju uzima kao obvezatna osnova za donošenje odluka u potonjim odgovarajućim slučajevima. Doktrina stare decisis, kojoj je korijene moguće tražiti u XIII. st., bila je teorijski određeno formulirana tek u drugoj polovici XVIII. st. Osnovu za razvoj toga sustava činile su zbirke važnijih odluka londonskih sudova (Reports). To je omogućilo održavanje fikcije po kojoj sudovi nisu stvorili common law, već su ga samo otkrivali u presedanima, prilagođujući ga različitim slučajevima u praksi. Političke promjene i zakonodavne intervencije u kontinentalnoj Europi tijekom XIX. st. te kodifikacijske teorije J. Benthama presudno su utjecale na reformu common law reorganizacijom sudova. Zakonom o sudištu (Judicature Act) iz 1873. reformiran je pravosudni sustav i unificirana procesna osnova za common law i equity u smislu da isti sud sudi primjenom obaju prava. Mnogobrojnost posebnih tužbi nadomještena je jednom jedinom vrstom, kojoj odgovara jedan tip naloga (writ of summons). Jurisdikciju ranijih londonskih sudova u prvom je stupnju preuzeo Visoki sud pravde (High Court of Justice), koji se sastoji od triju odjela u civilnim stvarima (Chancery, Family i Queen’s Bench Division) i jednoga u kaznenima (Crown Court). U drugom stupnju postoji jedinstveni Prizivni sud (Court of Appeal). Iznimno, moguće je predmet u trećem stupnju iznijeti i pred Dom lordova (House of Lords).

Citiranje:

common law. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/common-law>.