TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Connecticut

Connecticut [kəne'tikət], mala savezna država u sjeveroistočnome dijelu SAD-a; 14 358 km², 3 574 097 st. (2010). Pretežito ravničarski kraj, ispresijecan tokom rijeke Connecticut i njezinih pritoka. Metalna industrija (tvornice helikoptera, motora za zrakoplove i podmornica) osnovna je gospodarska grana. Poljoprivreda (povrće, mliječni proizvodi, perad) za američke je prilike slabo razvijeno. Jedina je tržišno značajnija kultura duhan. Rašireno je školjkarstvo (kamenica). Iako je Connecticut vrlo urbaniziran i s velikim naseljima, šume pokrivaju 60% njegove površine, ali nisu gospodarski značajne (drvo slabije kvalitete), jer je autohtoni šumski pokrov uglavnom posječen. Ležišta glinenaca i kamenolomi. U metropolitanskim područjima (Hartford, Bridgeport, New Haven i dr.) živi oko 75% stanovništva Connecticuta. U Connecticut su se 1970-ih i 1980-ih preselila mnoga poduzeća tercijarnih djelatnosti, ondje su sjedišta velikih osiguravajućih društava. Država s najvišim dohotkom po stanovniku u SAD-u. Upravno je središte Hartford a sveučilišno Storrs; glavna luka New Haven (sveučilište Yale). Važnost vodenih putova (rijeka Connecticut, pritoci i kanali), željezničke i cestovne mreže nadopunjuje zračni promet. – Prvotni su stanovnici Indijanci Algonkini. U područje današnjega Hartforda prvi su se doselili Nizozemci 1614., a zatim Englezi, puritanci iz Massachusettsa, koji su se naselili uz rijeku Connecticut 1634–35. Na ušću rijeke Englezi su osnovali koloniju 1635. i u počast dvojici svojih vodećih članova (lord Say i lord Brooke) nazvali je Saybrook; 1638. osnovan je grad New Haven. God. 1662. dobio je ustav i dalje se razvijao kao samoupravna kolonija. Za Rata za neovisnost Connecticut je bio jedan od najjačih uporišta otpora. Među prvima se 1776. proglasio slobodnom državom. God. 1788. kao peta država pristupio SAD-u. Za Američkog građanskog rata (1861–65) borio se za jedinstvo Unije i protiv ropstva.

Citiranje:
Connecticut. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 22. 10. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=12376>.