struka(e):

Corvina [korvi:'na] (Bibliotheca Corviniana), knjižnica hrvatsko-ugarskoga kralja Matije Korvina u Budimu, prva humanistička dvorska knjižnica sjeverno od Alpa. Ne zna se kada je osnovana, ali je poznato da je Matija Korvin započeo sustavno prikupljati građu najkasnije 1471. Knjige su na dvoru raskošno uvezivane u pozlaćeni uvez s kraljevim grbom, a često i ukrašavane prekrasnim minijaturama. Jedan od najpoznatijih sitnoslikara bio je Dubrovčanin Feliks Petančić. Fond je 1490. brojio 2000 do 2500 svezaka (4000 do 5000 djela) iz svih područja znanosti. Nakon kraljeve smrti knjižnica se počela osipati, ali je ostala u Budimu do bitke kraj Mohača 1526. Turci su je potom opljačkali pa su dio knjiga, među kojima i glagoljski Hrvojev misal, odnijeli u Carigrad. Preostali je dio fonda dospio u mnoge europske knjižnice. Do danas su pronađena 172 sveska tzv. Corvina – knjiga sačuvanih iz te knjižnice; 45 ih se nalazi u Budimpešti, mnogobrojne su u Carigradu, a preostale se čuvaju u četrdesetak drugih knjižnica.

Citiranje:

Corvina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/corvina>.