TRAŽI DALJE:
STRUKE:

cretovi

cretovi, močvarne biljne zajednice u kojima najvažniju ulogu imaju mahovine. Najveće površine cretova nalaze se na sjeveru u području tajga. Po nastanku i flornome sastavu obično se razlikuju visoki ili nadignuti, prijelazni i niski ili ravni cretovi. Nadignuti cretovi razvijaju se samo pod utjecajem oborinske vode (ombrofilni cretovi). Glavnu masu čine razne vrste maha tresetara (Sphagnum), pa se još nazivaju i sfagnumski cretovi. Takvih cretova ima još malo u susjednoj Sloveniji, dok u nas nema ekoloških uvjeta za njihov razvoj i održanje. Prijelazni cretovi (red Scheuchzerietalia palustris) razvijaju se na kiseloj podlozi pod pretežitim utjecajem podvirne vode kisele reakcije. U nas su kao reliktni tip vegetacije iz sveze bijele šiljkice (Rhynchosporion albae) vrlo rijetki i na malim površinama, npr. u Dubravici (Hrvatsko zagorje), Blatuši (Banija), ponegdje u Gorskom kotaru i na Velebitu. Osim šiljkice, na tim cretovima uz razne mahovine na pojedinim lokalitetima rastu i vrlo zanimljiva mesožderka okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia), uskolisna suhoperka (Eriophorum angustifolium), močvarna crvotočina (Lycopodiella inundata), zvjezdasti i crni šaš (Carex echinata i Carex nigra), cretna breza (Betula pubescens). Ravni se cretovi stalno navlažuju podvirnom vodom alkalne reakcije, a pripadaju redu Tofieldietalia (Caricetalia davallianae). Ima ih još danas mjestimice u Gorskom kotaru, Lici, na Velebitu, u okolici Plaškoga. Osim mahovina rastu na pojedinim lokalitetima cretni šaš (Carex davalliana), obična kruščika (Epipactis palustris), obična baluška (Tofieldietalia calyculata), crnkasta šiljevina (Schoenus nigricans), tustica kukcolovka (Pinguicula vulgaris), talija (Parnassia palustris). Cretovi su danas vrlo ugroženi tip vegetacije pa su neki i zakonom zaštićeni. U prošlosti bilo ih je više, o čemu svjedoče i nazivi naselja ili lokaliteta kao Cret, Začretje i sl.

Citiranje:
cretovi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 26. 5. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=12715>.