Crnota (Carnota, Cernota, Cirnota, Črnota), rapska plemićka obitelj. Spominje se 1320 (Cerne i Domaldus Nicole de Cernota) u popisu rapskih plemića. Od XIV. do XVI. st. dala je niz biskupa: Mateja (osorski, 1347–57., i šibenski, 1357–88), Antuna (ninski, 1387), Marina (rapski, 1414–23; trogirski, 1423., i tršćanski, 1424–41) i franjevca Andriju (rapski, 1584–88; naslovni skradinski, 1583–1613). U XV. st. pojedini su članovi obitelji angažirali više poznatih klesara i graditelja; Kolan je 1453. sklopio ugovor s Andrijom Alešijem za izradbu bočne kapele u rapskoj crkvi sv. Ivana Evanđelista i izradbu nadgrobne ploče s Kolanovim grbom, a nadstojnik crkve sv. Marije Velike Jerolim 1514. bio je među naručiteljima skulpture Pietà za pročelje rapske katedrale u kipara Petra Trogiranina. Jerolimu (soprakomitu rapske galije) car Maksimilijan podijelio je 1505. naslov palatinskoga grofa, upravitelja Trsata pod mletačkom vlašću. U XVI. st. u Mlecima su djelovali slikar Stjepan, doktor prava Benedikt i kanonik crkve San Salvatore Leonard. Iz obitelji je poteklo više rapskih bilježnika (Gabrijel, 1551–79; Ivan Antun, 1571–1615; Juraj, 1696–1715; Antun, 1717–35; Šimun, 1731–56). Najistaknutiji od njih bio je Ivan Antun, sin Jerolimov (kraj XVI. st.), prepisivač starijega rukopisa Rapskoga statuta. Obitelj se spominje i u idućim stoljećima, a 1797. navedene su dvije obitelji Crnota koje žive na Rabu. Početkom XX. st. ističe se prevoditelj i publicist Ciprijan. Obitelj je sredinom XV. st. sagradila renesansnu palaču u Rabu, kojoj je dvorišni portal izradio A. Aleši.
