Crvena garda, naoružani radnički odredi u Rusiji, koji su bili glavna borbena snaga boljševičke revolucije i obrana lenjinističke vlasti u prvim mjesecima. Postupno se 1918. pretopila u Crvenu armiju, koja se stvarala na nacionalnoj osnovi, dok Crvenu gardu uglavnom čine lokalno organizirani odredi zaposlenih u velikim industrijskim središtima. Preteča Crvene garde bila je radnička milicija, koja je postojala još za pobune 1905. Crveni gardisti sudjelovali su u svim zbivanjima 1917., osvajanju Zimskoga dvorca, borbama protiv junkera u Petrogradu, omogućujući konačnu boljševičku pobjedu. – U Kini su crvenim gardistima nazivane paravojne skupine srednjoškolske i sveučilišne mladeži tijekom »kulturne revolucije« 1966–76. Odgovarajući pozivu Mao Zedonga kako treba zaoštriti borbu protiv »revizionizma«, crveni gardisti uništavali su povijesne spomenike smatrajući ih kontrarevolucionarnim ostatcima prošlosti, napadali intelektualce, profesore i lokalne partijske dužnosnike. Nekoliko stotina tisuća ljudi ubijeno je u pohodima histeričnih gardističkih marševa obilježenih promidžbom. Kako je u Kini uskoro došlo do raspada gospodarskoga sustava, Crvena garda već 1968. upućena je na selo, gdje je uskoro izgubila revolucionarni polet. U gardističkim postrojbama sudjelovalo je više od 11 milijuna Kineza.
