struka(e):

Cheyenne [šaiæ'n], sjevernoamerički indijanski narod iz algonkinske jezične porodice. Do XVIII. st. živjeli su na području središnje Minnesote, poslije su se selili prema porječju rijekâ Platte i Arkansas, gdje su se u XIX. st. podijelili na sjeverni i južni ogranak. Temeljna teritorijalna i politička jedinica bio je mali savez; skupinom takvih saveza upravljalo je sedam vojnih saveza i zajedničko vijeće poglavica biranih općim glasovanjem (najpoznatiji poglavice Cheyenna bili su Tupi Nož i Mali Vuk). Ratnički su savezi, osim upravljačke, imali vojnu, ceremonijalnu i društvenu funkciju. Imali su plesna (čuveni ples sunca), medicinska, šamanistička i dr. društva. U religiji je prevladavao demonizam, šamanizam, animalističke predodžbe. U daljnjoj prošlosti bili su poljodjelci, a od početka XIX. st. nomadi i lovci na bizone. Početkom XXI. st. u SAD-u je živjelo oko 19 000 Cheyenna.

Citiranje:

Cheyenne. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/11590>.