TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Čepin

Čepin (madžarski Csepén, njemački Tschepin), naselje i općinsko središte u Slavoniji, 11 km jugozapadno od Osijeka; 9500 st. (2011). Leži u nizini (94 m), uz cestu i željezničku prugu Osijek–Đakovo. Stanovništvo se bavi poljoprivredom (uzgoj žitarica, industrijskoga bilja, voća, povrća, svinja, ovaca, goveda) i prehrambenom industrijom (tvornica ulja) te u manjim tvrtkama građevinarstvom, preradbom plastičnih masa, izradbom metalne galanterije, trgovinom, ugostiteljstvom, prijevozom i drugim uslugama. U naselju je radarski centar Državnoga hidrometeorološkoga zavoda, a u blizini prema Osijeku sportska zračna luka. U parku je jednokatni klasicistički dvorac obitelji Adamovića Čepinskih i Mihaljevića iz prve polovice XIX. st. U baroknoj župnoj crkvi Presvetoga Trojstva (sagrađena 1769) nalazi se oltarna slika Judita s Holofernom bečkoga slikara Josepha Jacobija iz 1773. Nalazište predmeta iz neolitika i rimskoga doba. – Naseljeno od prapovijesti. Prvi se put spominje 1290. pod imenom Chapa. U srednjem vijeku trgovište. U osmansko doba središte nahije sa statusom varoši u sastavu osječkoga kadiluka. Nakon oslobođenja od Osmanlija 1687. Čepin je bio gotovo sasvim napušten. Od tada je pod vojnom upravom; od 1751. u vlasništvu Državne komore. Početkom XVIII. st. u Čepin se doseljava katoličko i pravoslavno stanovništvo, a 1765. postaje središte vlastelinstva u vlasništvu obitelji Adamović te se po njemu zove jedna grana obitelji. Za Domovinskoga rata žestoko su ga napadale srpske snage te je podignuto izbjegličko naselje.

Citiranje:
Čepin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 25. 9. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13274>.