STRUKE:

činovi i zvanja

ilustracija
ČINOVI, kopnena vojska i zrakoplovstvo OS RH, bojnik
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6ilustracija7ilustracija8ilustracija9ilustracija10ilustracija11ilustracija12ilustracija13ilustracija14ilustracija15ilustracija16ilustracija17ilustracija18ilustracija19ilustracija20ilustracija21ilustracija22ilustracija23ilustracija24ilustracija25ilustracija26ilustracija27ilustracija28ilustracija29ilustracija30ilustracija31ilustracija32ilustracija33ilustracija34ilustracija35ilustracija36ilustracija37ilustracija38ilustracija39

činovi i zvanja, stupnjevi u vojnoj hijerarhiji. U današnjem se obliku prvi put pojavljuju sa stvaranjem stajaćih vojski u XVIII. st., kada se zvanja dopunjavaju i činovima. U pravilu zvanja označavaju najprije vojno-upravne dužnosti, a potom kvalifikacije u raznim stručnim poslovima, osobito građanskih osoba koje rade u vojsci, dok činovi utvrđuju odnose nadređenosti unutar zvanja ili između njih. Činovi su se pojavili kao posljedica sve složenijih odnosa u vojnoj organizaciji kada je hijerarhija došla do punog izražaja: svaki časnik u vojnoj organizaciji ima precizno određenu dužnost i odgovarajući čin s oznakom na odori. Činovi se dijele na časničke i dočasničke, djelatne i pričuvne. Prva odluka o činovima, promaknućima u viši čin te prevođenju i odorama pripadnika oružanih snaga RH donesena je u listopadu 1991. Njome su ustanovljeni činovi za vojnike i gardiste, dočasnike i časnike: zastavnik, poručnik, natporučnik, satnik, bojnik, pukovnik, brigadir, general bojnik, general pukovnik i general zbora, a u ratnoj mornarici zastavnik, poručnik korvete, poručnik fregate, poručnik bojnog broda, kapetan korvete, kapetan fregate, kapetan bojnog broda, kontraadmiral, viceadmiral i admiral.

Dok su dočasnički činovi prilično različiti i autonomni u oružanim snagama različitih država, časnički su činovi uglavnom svrstani u tri niža i tri viša časnička čina te četiri do pet generalskih činova.

Opći i posebni uvjeti za promaknuća i dodjelu činova u oružanim snagama određeni su zakonskim aktima. Ti se uvjeti odnose uglavnom na odgovarajuću razinu vojne izobrazbe, vrijeme provedeno u nižem činu i uspješnost obnašanja dužnosti. Mogućnost promaknuća u viši čin vezana je uz postojanje ispražnjenoga mjesta višega čina, a to se posebno odnosi na promaknuća generala i admirala. Brojčanu veličinu oružanih snaga, a time i broj časnika i dočasnika u određenom činu, načelno određuje parlament.

Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (proglašen 2013. potom nekoliko puta dijelom izmijenjen; sadašnja inačica na snazi od prosinca 2019), u članku 89. određuje činove u Hrvatskoj kopnenoj vojsci, Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani (u kopnenoj vojsci i ratnom zrakoplovstvu činovi su isti), te u Hrvatskoj ratnoj mornarici, u rodu pomorstvo (HRM):

- za kadete: kadet, kadet skupnik, kadet desetnik, kadet narednik, kadet nadnarednik;

- za vojnike i mornare: vojnik/mornar, pozornik, razvodnik;

- za niže dočasnike i vojne specijaliste: skupnik, desetnik, narednik;

- za više dočasnike i vojne specijaliste: nadnarednik, stožerni narednik, časnički namjesnik;

- za niže časnike i vojne specijaliste: poručnik / poručnik korvete (HRM), natporučnik / poručnik fregate (HRM), satnik / poručnik bojnog broda (HRM);

- za više časnike: bojnik / kapetan korvete (HRM), pukovnik / kapetan fregate (HRM), brigardir / kapetan bojnog broda (HRM);

- za generale i admirale: brigadni general / komodor (HRM), general-bojnik / kontraadmiral (HRM), general-pukovnik / viceadmiral (HRM), general zbora / admiral (HRM), stožerni general / admiral flote (HRM).

Citiranje:
činovi i zvanja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 28. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13402>.