čovjekoliki majmuni, skupina životinja najsličnija i najsrodnija čovjeku; majmuni iz por. Pongidae (veliki čovjekoliki majmuni: gorile, orangutani, čimpanze) i Hylobatidae (mali čovjekoliki majmuni – giboni). Tijelo im je krupno, bez repa, obraslo dlakom, ruke su duže od nogu, prsti dugi, mogu hodati u poluuspravnom položaju, mozak razmjerno velik. Nastanjuju trop. dijelove Azije i Afrike. Svi čovjekoliki majmuni srodni su ljudima, a os. čimpanze i patuljasti čimpanze, koji su sličniji ljudima negoli gorilama (98,4% gena čovjeka i čimpanze istovjetno je). Osnovne su fiz. razlike između čovjeka i čovjekolikih majmuna: barem dvaput veći mozak u čovjeka, razlika u položaju lubanje s obzirom na kralježnicu i u zakrivljenosti donjeg dijela kralježnice, što ljudima omogućava uspravan hod. Ljudi imaju kraće ruke od nogu, stopala im služe samo za podupiranje tijela, a čovjekolikim majmunima i za prihvaćanje stvari. S evolucijskog stabla prvi su se odijelili azijski čovjekoliki majmuni, orangutani, prije 12,5 mil. god., a još 6 mil. god. trajao je zajednički evolucijski put čovjeka i afr. linije čovjekolikih majmuna. Zatim su se najvjerojatnije odijelili gorile. Smatra se da je zajednički predak ljudi i čimpanza živio u Africi prije 5 do 7 mil. god. Čovjekoliki majmuni sposobni su naučiti mnoge oblike ponašanja promatrajući druge jedinke u prirodi ili u zatočeništvu, promatrajući čovjeka. Koriste se i jednostavnim oruđem pa su u stanju riješiti jednostavnije probleme. Glasovni aparat nije im prilagođen za govor, ali su mnogi u zatočeništvu naučili jezik simbola ili znakova. Među najugroženijima su orangutan, crni gibon i planinski gorila s manje od 650 jedinki u prirodi.
