TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Alberta

Alberta [ælbə:'ɹtə], pokrajina u zapadnome dijelu Kanade; 661 848 km² (kopnena površina, bez unutarnjih voda, 642 317 km²), 4 067 175 st. (2016; engleski kao materinski jezik govori 74% stanovništva, a francuski manje od 2% ). Južni je dio prerija, koja na zapadu seže do Stjenjaka (Rocky Mountains; do 3747 m visine u Mount Columbiji). Sjeverni dio brdovito je i šumovito područje bogato jezerima (Clair, 1436 km²; Lesser Slave Lake, 1168 km²). Najdulje su rijeke Athabasca i Peace koje teku sjevernim dijelom pokrajine. Klima je umjereno kontinentalna; srednja temperatura siječnja kreće se između –8 °C na jugu do –24 °C na sjeveru, a srpnja između 20 °C na jugu i 16 °C na sjeveru. U jugozapadnome dijelu pokrajine zimi se često javlja suh i topao vjetar chinook. Izrazito je poljoprivredna i rudarska pokrajina, s bogatim ležištima nafte (naftni pijesak), prirodnoga plina i ugljena; Alberta je najveći proizvođač prirodnoga plina i nafte u Kanadi (oko 75% od ukupne kanadske proizvodnje). Izgradnjom plinovodne i naftovodne mreže omogućena je otprema u istočnu Kanadu i do obale Tihog oceana kao i izvoz u sjeveroistočni dio SAD-a. Značajna je gospodarska komponenta i poljoprivreda (uzgoj i izvoz žitarica). Velike količine proizvoda drvne industrije (šume prekrivaju 60% površine) namijenjene su izvozu (drvenjača, celuloza). Eksploatacijom nafte razvila se petrokemijska industrija, a ležišta sumpora i kvalitetne gline daju sirovinu za kemijsku i keramičarsku industriju. Metalurgija s metalnom industrijom orijentirana je na proizvodnju za potrebe rudarstva i poljoprivrede. Nagli gospodarski razvoj utjecao je na porast broja stanovnika: 1901. Alberta je imala 73 022 st., 1961. godine 1 331 944 st. i 2006. godine 3 290 350 st. Taj je porast rezultat visoke stope useljavanja, nekoć pretežno stanovnika s Britanskih otoka te iz sjeverne i istočne Europe, a danas iz istočne i južne Azije. Približno 2/3 stanovništva pokrajine koncentrirano je u metropolitanskom području glavnoga grada Edmontona te najvećega grada Calgaryja. Glavna su sveučilišta u Edmontonu (University of Alberta) i Calgaryju (University of Calgary). Transkanadska cesta, autocesta Edmonton–Calgary koja se nastavlja prema jugu (SAD) i sjeveru (Yellowknife i dr.), gusta željeznička mreža i vrlo živ zračni promet povezuju Albertu s ostalim područjima Kanade i kontinenta. Rekreacijska područja (nacionalni parkovi Banff i Jasper poznati i kao središta zimskih sportova) te glasovite priredbe (Calgary Stampede) privlače mnoge posjetitelje, osobito iz SAD-a.

Autohtono indijansko stanovništvo nastanjivalo je uglavnom južne dijelove pokrajine. Prvi Europljani na područje Alberte dolaze 1754–55., nakon čega ono do kraja XVIII. st. dolazi pod kontrolu trgovačkih kompanija Hudson’s Bay Company i North West Company, koje su se ujedinile 1821. Pod kanadsku vlast dolazi 1870., od 1871. kao dio Northwest Territories te od tada počinje intenzivnije naseljavanje stanovništva europskoga podrijetla. Od 1882. distrikt, 1905. postaje federalna pokrajina sa sadašnjim granicama.

Citiranje:
Alberta. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 2. 12. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1396>.