struka(e): geografija, opća | arheologija

Demirkapijska klisura, oko 19 km duga klisura (sutjeska) Vardara između Tikveške kotline na sjeveru i Valandovske kotline na jugu, Sjeverna Makedonija. Klisurom kojoj su strane visoke i do 1000 m vodi autocesta i željeznička pruga Skoplje–Solun. U vapnenačkim stijenama ima mnogo špilja od kojih je najduža Bela voda (955 m). Na ulazu u klisuru nalazi se gradić Demir Kapija (3275 st., 2002) poznat po vinogradarstvu i povrtlarstvu. – Ondje su otkriveni ostatci peonskoga naselja Stene (grčki Στεναί, Stenaí: tjesnac, klisura; latinski Stenae). Među nalazima ističe se atička keramika crvenofiguralnog stila (V. st. pr. Kr.). Iz rimskoga razdoblja nađeni su ostatci vodovodnih cijevi, kanalizacije te mnogobrojni keramički i stakleni predmeti. Na položaju Crkvište otkopani su ostatci ranokršćanske crkve iz V–VI. st. (ostatci fresaka) te slavenski grobovi iz X–XI. st. Srednjovjekovni grad Prosek spominje se ondje početkom XI. st.

Citiranje:

Demirkapijska klisura. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/demirkapijska-klisura>.