struka(e): |

demonizam (prema demon).

1. Nečovječnost, krajnja zloća, opakost, okrutnost. Demonizirati znači prikazati ideju, osobu i sl. štetnom, opasnom kako bi ju se kompromitiralo ili onemogućilo.

2. U religiji, praznovjerno vjerovanje u demone, zle duhove, vragove itd. i u njihov utjecaj na čovjeka i prirodu.

3. U etnologiji, u širem smislu, vjerovanje u natprirodna bića dobra i zla, a u užem predodžba o zlim bićima, duhovima i demonima. Iako u nekim slučajevima čovjek može vidjeti ili prepoznati demona, predodžba se sastoji u uvjerenju da čovjek osjeća njihovo djelovanje. Odnos ljudi prema demonima dvostruk je: kako su to bića dobra ali i zla, odnos prema njima gradio se kao strah s jedne, a poštovanje s druge strane. Demona ima raznih, već prema ulogama koje imaju u pučkim vjerovanjima, kao što su npr. u hrvatskim pučkim vjerovanjima demoni vegetacije (npr. zeleni Juraj), demoni šume (npr. vile), demoni mraka (npr. mrak, Malić), demoni bolesti i smrti i dr. Neki su izrazito vezani uz ljude, kao npr. oni koji upravljaju ljudskom sudbinom (npr. suđenice), zatim oni koji neprestano nastoje nauditi ljudima (npr. vještice) ili su pak zaštitnici ljudi (npr. krsnik) i sl. Demonizam je sastavni dio animizma, ali ima i manistički korijen. Osobito je razvijen u području zapadne Afrike i Tibeta.

Citiranje:

demonizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/demonizam>.