dijalektologija

dijalektologija (dijalekt + -logija), jezikoslovna grana što znanstveno obrađuje organske idiome kojega jezika, bilo pojedinačne mjesne jezične sustave ili idiome višega ranga, skupine govorâ, dijalekte, narječja, cjelinu jezika. Dijalektologija kao samostalna znanstv. disciplina postoji od XIX. st., a dijalekatne pojave proučava i u suvremenu stanju i u povijesnom razvoju. Same jezične pojave u praksi obrađuje na svim ili samo nekim jezičnim razinama radi što potpunije obrađenosti, no njezin je bitni interes obradba (naj)važnijih jezičnih osobina, upravo onih po kojima se obrađivani idiomi razlikuju kako bi bilo moguće precizirati granice među njima. Dijalekatna raznolikost prikazuje se na dijalektološkim kartama koje dijele određena područja na manje plohe prema većem broju diferencijalnih (razlikovnih) osobina, također i u dijalektološkim atlasima koji su sastavljeni od većega broja izoglosnih karata. Raznolikost dijalekatnoga stanja nastoji se protumačiti izvanjezičnim (povijesnim, socijalnim ili zemljopisnim) utjecajima. U novije doba dijalektologija ne opisuje samo organske idiome koji čuvaju najstarije značajke određenih područja, jer uključuje u opis generacijske, socijalne, naobrazbene i slične razlike među govornicima. Poznavanju hrvatske dijalekatne situacije najviše su pridonijeli Antun Mažuranić, Pero Budmani, Milan Rešetar, Stjepan Ivšić, Mate Hraste, Dalibor Brozović, uz neke strane dijalektologe (Aleksandar Belić, Pavle Ivić, Willem Vermeer).

Citiranje:
dijalektologija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 2. 6. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15099>.