TRAŽI DALJE:
STRUKE:

diskont

diskont ili eskont (njem. Diskont i franc. escompte, od tal. sconto, prema srednjovj. lat. discomputare: sniziti cijenu), popust ili odbitak od naznačene cijene kao naknada za promptno plaćanje. Prilikom otkupa mjenice ili drugih kratkoročnih potraživanja prije njihova dospijeća, označava razliku između nominalne vrijednosti i kamata od dana kupoprodaje do dospijeća. Duboki diskont (engl. deep discount), kod kupoprodaje dugoročnih vrijednosnica, velika razlika između sadašnje vrijednosti na dan kupovine i nominalne vrijednosti na dan dospijeća. Kako se diskontiranjem mjenice uvijek smanjuje njezina sadašnja vrijednost, tim načinom financiranja vlasnik mjenice ili drugog oblika financijskog potraživanja odriče se dijela zarade koju bi ostvario na dan dospijeća potraživanja. Ugovorom o kupnji, banka postaje potpuni vlasnik diskontirane mjenice. Kamatna stopa po kojoj banka obavlja diskont mjenica, odn. odobrava tzv. eskontni kredit, obično je viša od službene diskontne (eskontne) stope središnje banke. Reguliranje visine diskontne stope, odn. kamatne stope po kojoj središnja banka reeskontira robne mjenice i druge vrijednosne papire od poslovnih banaka, predstavlja aktivan instrument monetarne politike – diskontnu politiku. Promjenom u visini diskontne stope središnja banka nastoji utjecati na ponudu i potražnju novca. Povećanjem diskontne stope, krediti središnje banke postaju poslovnim bankama skuplji i smanjuje se pritisak na kreaciju primarnog novca. Zbog smanjene likvidnosti bankarskoga sustava, povećavaju se aktivne kamatne stope po kojima poslovne banke odobravaju kredite nebankarskim subjektima, čime se smanjuje potražnja za kreditima. Nadalje, kako za poslovnu banku diskontna stopa predstavlja pasivnu kamatnu stopu iz koje ona pribavlja novčana sredstva, povećanje diskontne stope odražava se na porast bankarskih kamatnjaka na štedne i oročene depozite, odn. na veću potražnju za tim oblicima depozita (tzv. nemonetarna pasiva banaka). Na taj način, zbog povećanja nemonetarne pasive i smanjenja kredita banaka, restriktivna monetarna politika u obliku visoke diskontne stope može utjecati na smanjenje novčane ponude i obuzdavanje ili sprječavanje inflacije. U situaciji recesije i deflacije, a radi poticanja investicija i potrošnje, središnja banka može sniziti diskontnu stopu te nižim kamatnjakom poticati rast novčane ponude.

Citiranje:
diskont. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 21. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15403>.