Dobrinj, selo u sjeveroistočnome dijelu otoka Krka; 89 st. (2021). Leži na brežuljku (200 m), u blizini Stipanjske drage (zaljev Soline). – Župna crkva sv. Stjepana spominje se 1100., a do XVI. st. bila je trobrodna bazilika. Domaći graditelji u XV. i XVI. st. višekratno su je dograđivali i obnavljali u zakašnjelim gotičkim oblicima; današnji njezin oblik potječe iz XVIII. st. U crkvi se, uz mnogobrojne pozlaćene križeve i relikvijare, čuva antependij Paola Veneziana iz XIV. st. Iznad trga (Placa) izgrađena je crkvica Svete Trojice. Uzgoj vinove loze (žlahtina), masline, smokve, povrća; stočarstvo (kozarstvo). – U vrelima se pod sadašnjim imenom spominje već od 1100. U sr. vijeku bio je u posjedu krčkih knezova Frankapana. Jedno je od četiriju općinskih središta na Krku na čelu s vlastelinskim upraviteljem (potknežin). Zahvaljujući postojanju mjesnoga kaptola od srednjovjekovnoga razdoblja ondje je bila snažna tradicija glagoljaške kulture, potvrđena mnogobrojnim primjerima očuvanih listina i dr. spisa pisanih hrvatskim jezikom na glagoljici. U srednjem vijeku bilo je razvijeno poljodjelstvo (žitarice, vinova loza, masline, smokve), stočarstvo, iskorištavanje šuma, brodogradnja (Klimno) i proizvodnja soli (uvala Soline). Gospodarski nazadak započeo je tijekom XVI. i XVII. st. U XIX. st. stanovništvo se iseljava s otoka (poglavito u SAD) pa je većina zaselaka dobrinjske općine ostala trajno napuštena.
