TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Dorani

Dorani (grč. Δωρıεῖς, Dōrieῖs), grčko pleme koje se posljednje doselilo u Grčku za velike seobe (XII. st. pr. Kr.) izazvane pritiskom balkanskih Ilira. Tijekom seobe Dorani su se spustili sa sjevera (područje Pinda ?) u Beociju, a zatim na Peloponez, koji su velikim dijelom zauzeli i s vremenom asimilirali ondje zatečeno stanovništvo. Poslije su s Peloponeza prešli na Kretu, južne Ciklade i Sporade te na zapadnu obalu Male Azije, doprijevši do Pamfilije. Seoba Dorana, kojom je završeno mikensko razdoblje i dovršena indoeuropeizacija Grčke (Dorani su uništili Mikenu i Tirint), čini jednu od prekretnica grčke povijesti, zbog čega su neki antički povjesničari (Efor) tom seobom započinjali grčku povijest. Uspomena na njihovu seobu sačuvala se vrlo dugo; u mitološkoj tradiciji prikazana je kao povratak Heraklovih potomaka na Peloponez, odakle su pobjegli pred kraljem Euristejem. Tijekom druge kolonizacije (od 750. pr. Kr.), osnovali su Dorani svoje naseobine na Jadranu i Jonskome moru, u južnoj Italiji (Graecia Magna) i na Siciliji. Glavna doranska središta bili su Korint, Sparta i Megara. Vrlo konzervativni, sačuvali su mnoge starinske elemente i osobitosti u jeziku (dorsko narječje), graditeljstvu (dorski stil), glazbi i pjesništvu.

Citiranje:
Dorani. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 1. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15981>.