dresura (njem. Dressur za franc. dressage, od dresser: uspraviti, ispraviti, obučavati), oblikovanje asocijacija ili uvjetovanih refleksa kod domaćih i divljih životinja; privikavanje životinja navikama i radnjama koje im nisu prirođene, a čovjek ih koristi u gospodarske, športske, zabavne i dr. svrhe. Dresiranost pretpostavlja određenu sposobnost pamćenja i učenja. Učenje novih kretnja, u granicama prirođene motoričnosti, poznato je samo u viših životinja. Na temelju toga bezuvjetni ili prirodni podražaj dresurom se nadomješta uvjetnim ili signalnim podražajem koji tako izaziva ponašanje koje bi inače proizveo prirodni podražaj (→ refleks). Prirodni i signalni podražaji mogu pripadati istim ili različitim osjetnim modalitetima. Dresura se može provoditi pozitivnim (hrana, podražaj–nagrada) ili negativnim postupkom (udarac, el. udar, podražaj–kazna). Uspješniji je pozitivni postupak, što dosljednije ponavljanje iste radnje ili riječi, kratke i razgovijetne. Os. je usavršena dresura pasa pomagača u lovu i policijskoj službi. Od motoričke dresure obuhvatnije je učenje zasnovano na sposobnosti primanja osjetnih podražaja, na temelju čega je moguće dresirati pčele da dolijeću na cvijeće određene boje, oblika, mirisa. Odavna je poznata dresura sokolova za lov (→ sokolarstvo), golubova kao pismonoša. – Uz znanstveno-eksperimentalnu najraširenija je cirkuska dresura, koja se sastoji od 3 faze: 1) postizanje razumijevanja za željene zadatke; 2) svladavanje zakočenosti i otpora i 3) postizanje tjelesne prilagođenosti i željenih radnja. Uz dresirane lavove, konje, slonove, deve, poznate su cirkuske točke čimpanze na koturaljkama, medvjedȃ na dvokolici te točke dupina i zubatih kitova (orka).
