Dubrava, naselje i općinsko središte 12 km jugoistočno od Vrbovca; 1233 st. (2021). Leži na 144 m apsolutne visine, uz cestu Vrbovec–Čazma. Kasnogotička župna crkva sv. Margarete (oko 1500; barokizirana u XVIII. st.); ruševine srednjovjekovnog utvrđenoga grada (srušen 1552) te gotičke kapele sv. Martina. Poljodjelstvo (kukuruz, žitarice), voćarstvo (jabuka, kruška); stočarstvo (svinja, govedo); u okolici lovišta. Tvornica poljoprivrednih strojeva. – Prvi se put spominje 1094. pod imenom Dumbroa, kada ju je ugarski kralj Ladislav I. Arpadović kao posjed poklonio Zagrebačkoj biskupiji. U srednjem vijeku povremeno je bila sjedište zagrebačkih biskupa: biskupski grad utvrđen zidom s devet polukula, unutar kojega se nalazio kaštel četverokutna tlocrta s četirima ugaonim kulama. U njemu su sagrađene kapele sv. Martina i sv. Margarete. U Dubravi je održavan sabor slavonskoga plemstva, na kojem je 6. I. 1527. izabran Ivan Zapolja za hrvatsko-ugarskoga kralja. Osmanlije su 1552. razorili Dubravu, koja je ponovno izgrađena 1587–89. kao manja utvrda. S dolaskom novoga stanovništva iz Posavine i Prigorja grad se obnovio i 1606. dobio status trgovišta. Potkraj XVII. ili na početku XVIII. st. utvrda se popravljala.
