struka(e): povijest, hrvatska

Dudić, hrvatska plemićka obitelj. Potječu vjerojatno sa sinjskoga područja, pa otuda pridjevci »iz Cetine« i »iz Sinja«. U doba osmanskog prodora iselili su se u sjevernu Hrvatsku. God. 1497. hrvatski ban I. Korvin izdao je Mihovilu i Andriji darovnicu za posjede na krapinskom vlastelinstvu Ladomerchy, Brestovec, Lovrećka Sela i Rakitovec. Andrija je više od jednoga desetljeća bio u službi I. Korvina i njegove udovice Beatrice Frankapan. Bio je kapetan Krapine (oko 1503. i od 1508), kaštelan Medvedgrada (oko 1507), grada Gyule u ugarskoj županiji Békés (1507) i Vrbovca (1508). God. 1504. kupio je od I. Korvina posjed Orehovicu na krapinskom vlastelinstvu; od tada je obitelj nosila pridjevak »od Orehovice«. Imao je više braće. Janko je 1517. zabilježen kao gospodar Orehovice. Jakov je bio dvorski savjetnik kralja Vladislava II. i vjerojatno Ludovika II., a njegov je sin Jeronim djelovao u službi kralja Ferdinanda I. i poginuo u bitki protiv Osmanlija kraj Budima (1541). Jeronimov je sin humanist i diplomat Andrija. Ivan (spominje se 1533–55) vlasnik je posjeda na području Zajezde, Orehovice i današnjega Vidovca Krapinskog. Šimun je zabilježen 1533. kao posjednik u Gornjoj Stubici a Mihovil kao član vojne posade u Ripaču (1551). God. 1556. kralj Ferdinand I. darovao je Vuku posjed Martinec. Nikola je 1719. bio plemićki sudac Varaždinske županije, a Franjo oko 1758. podbilježnik iste županije. Posljednji muški odvjetak Vladislav umro je 1760.

Citiranje:

Dudić. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 24.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/dudic>.