ekonomizam, teorijsko-znanstveno, epistemološko, svjetonazorsko i ideološko stajalište prema kojem ekon. čimbenici igraju određujuću ulogu u oblikovanju i razumijevanju društveno-pov. procesa, odnosa, stanja i promjena. Temelji se na uvjerenju da je kriterijima, mjerilima i pokazateljima ekonomskih znanosti svojstvena pouzdana egzaktnost kakvu ne može dosegnuti ni jedna druga društv. znanost. Tim se kriterijima objašnjava ne samo materijalni nego i ukupni soc. i kult. razvoj društva. Iz faktora kvantitativnoga rasta zaključuje se o složenoj problematici razvoja, a zanemaruju se njegove specifične kulturne, povijesno-tradicijske, polit., vrijednosne i antropološke pretpostavke i ciljevi. Kvalitativni se razvoj svodi na kvantitativni rast. Redukcionistički karakter ekonomističkoga stajališta osobito je došao do izražaja u neuspješnim teorijama i strategijama razvoja zemalja trećega svijeta. U marksističkoj teorijsko-ideološkoj tradiciji i industr. sociologiji ekonomizmom se naziva oblik klasne svijesti i težnji radničke klase koja nastoji poboljšati svoje materijalne (ekonomske) uvjete unutar kapitalizma ne dovodeći ga u pitanje kao sustav (trade-unionism).
